Kao što smo ranije obaviještavali, u svijetlu predstojećeg Samita za Zapadni Balkan u Zagrebu, član Evropskog parlamenta i Komiteta za vanjske poslove EP (AFET-a) Tonino Picula (S&D) izradio je i predstavio Nacrt preporuka za Zapadni Balkan koji će biti upućen Vijeću EU, Evropskoj komisiji (EK), i Evropskoj službi za vanjske poslove (EEAS).
Ovaj dokument uzima u obzir zaključke Vijeća EU u odnosu na odlaganje započinjanja pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, revidiranu metodologiju pristupanja, Strategiju EU za Zapadni Balkan od februara 2018., sofijsku deklaraciju sa Samita EU – Zapadni Balkan od maja 2018., i ostalerelevantne dokumente.
U dokumentu se, između ostalog, navodi da je politika proširenja najuspešnija politika EU i najefikasniji vanjskopolitički instrument koji doprinosi proširenju područja demokratije, mira i prosperiteta širom Evrope.
Sugeriše EU institucijama da unaprijede proces pristupanja, vodeći računa da u fokusu bude jačanje fundamentalnih vrijednosti i da proces donosi održivu demokratsku i ekonomsku transformaciju i društvenu konvergenciju. Poziva se da unutrašnje reforme EU i reforma politike proširenja teku paralelno. Takođe se ističe da revidirana metodologija pristupanja bude svrsishodna, te da EU postavi jasna i predvidljiva pravila i kriterije.
Očekuje se da grupisanje tematskih poglavlja u okviru revidirane metodologije pristupanja poveća kvalitet reformi, donoseći konkretne rezultate u zemljama koje pristupaju EU. Poziva se na pružanje jasnih i dosljednih mjerila pristupanja, kao i da se osigura stalna podrška EU za Zapadni Balkan tokom cjelokupnog procesa pristupanja. Dodatno se sugeriše da svaka od zemalja Zapadnog balkana bude ocijenjena prema sopstvenim zaslugama, te poziva na povećanje političke podrške EU za zemlje Zapadnog Balkana, naročito u dijelu rješavanja otvorenih bilateralnih pitanja.
Traži se da se predstavnici zemalja u procesu pristupanja uključe u Konferenciju o budućnosti Evrope.
Nadalje se traži da se podrže izborne reforme koje osiguravaju slobodne, poštene i transparentne izbore, u skladu sa međunarodnim standardima, radi doprinosa programima kojima EP pomaže demokraciji u regiji. Traži se da insistiraju na punoj primjeni sudskih presuda, uključujući presude Evropskog suda za ljudska prava i ustavnih sudova.
Dalje se konstatuje da države Zapadnog Balkana posvete pažnju pitanju „odliva mozgova“, kroz konkretne inkluzivne obrazovne reforme i mjere promocije kvalitetnijeg obrazovanja, te stvaranja mogućnosti za zapošljavanje mladih. Podstiče se na intenziviranje pomoći zemljama Zapadnog Balkana u cilju poboljšanja zakona o životnoj sredini i klimi i dalje implementacije u skladu sa EU standardima. Poziva se da države Zapadnog Balkana budu uključene u razgovore o „zelenim programima i pravednoj tranziciji“, te da budu dio trans-evropske saobraćajne mreže. Takođe se sugeriše da se nastavi sa sprovođenjem digitalne agende za Zapadni Balkan, te smanje „roaming“ tarife.
Priznaju se poteškoće sa kojima se suočavaju zemlje Zapadnog Balkana u upravljanju migracijama, te konstatuju značajni napori koje je regija, uz pomoć EU, ulaže da osigura utočište i humanitarnu pomoć migranatima.
Pozivaju se EU institucije da osiguraju adekvatno, pravedno i „orjentisano na rezultate“ pretpristupno finansiranje koje odgovara tranzicionim potrebama država Zapadnog Balkana i pomaže im da se usklade sa budućim izazovima u okviru članstva. Cijeni se da će Samit u Zagrebu uvesti novu dinamiku u proces proširenja i pružiti novi podsticaj za dalje oblikovanje država koje pristupaju u EU.
Na kraju podvlačimo da je, kao što smo naveli, nacrt preporuka Evropskog parlamenta za Zapadni Balkan pripremio hrvatski eurozastupnik Tonino Picula (S&D), član AFET-a, koji pored funkcije izvjestioca EP-a za Crnu Goru, takođe je i izvjestilac EP-a za zapadni Balkan.
Prvo i jedino čitanje ovog dokumenta pred AFET-om je predviđeno za 20. februar 2020., dok je usvajanje na istom komitetu planirano za 17. mart 2020.
Konačno usvajanje dokumenta se očekuje u aprilu, tokom plenarnog zasijedanja EP-a u Strazburu.
Izvor: Radio Sarajevo
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.