Festival kulture “Slovo Gorčina” bit će svečano otvoren u Stocu 26. jula i trajat će do 28. jula, a okupit će značajne ličnosti iz oblasti umjetnost iz devet zemalja u različitim programima.
U Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti u Sarajevu održana konferencija za medije kojom je najavljeno 53. izdanje Festivala na kojem će se predstaviti učesnici iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Njemačke, Poljske, Srbije i Švicarske.
Sama ideja festivala kulture “Slovo Gorčina” potiče od Maka Dizdara, koji je pred kraj života imao zamisao da u svom rodnom gradu dovede sve ono najbolje iz kulture i umjetnosti iz Bosne i Hercegovine, odnosno tadašnje Jugoslavije. Organizatori navode da se oni danas vode tom idejom i prate taj cilj, okupljaju sve ono najbolje što je stvarano na ovim prostorima, prije svega u književnosti i poeziji, a potom i šire, u drugim oblastima, poput muzike, likovne umjetnosti, teatra itd. Također, cilj je predstaviti Stolac kao jedinstven grad, ali i raditi na promociji značajnih lokaliteta, počevši od nekropole stećaka Radimlja, kao tradicionalne lokacije održavanja.
Gorčin Dizdar, počasni predsjednik Udruženja “Slovo Gorčina”, podsjetio je da festival nosi ime po jednom od najvažnijih likova iz istoimene pjesme u kultnoj zbirci “Kameni spavač”.
Dizdar je naglasio da je posljednjih godina Festival kulture “Slovo Gorčina” proživio istinsku renesansu u programskom i organizacijskom smislu.
Bogat program i brojni učesnici
“Mislim da slobodno možemo reći da je ovogodišnji program najambiciozniji do sada, uključujući i predratni period kada je ‘Slovo Gorčina’ uživalo punu podršku tadašnjih političkih struktura. Ovaj festival razvio se u vrhunski kulturni događaj regionalnih, pa i evropskih dimenzija, a sve to na jedan jedinstven, sasvim svoj način koji je u skladu sa davnim snom i riječju Maka Dizdara”, rekao je Gorčin Dizdar.
Član Upravnog i predsjednik Organizacionog odbora Dubravko Barbarić pojasnio je da Festival “Slovo Gorčina” ne samo da stavlja Stolac u kulturni centar naše zemlje, već i regije.
“Program ovogodišnjeg festivala jasno to potvrđuje. Umjetnici i umjetnice iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije i mnogih drugih zemalja okupit će se pod stolačkim nebom tokom tri dana i živjeti Makov poetski san među stećcima. Ovaj skup još jednom potvrđuje važnost podsjećanja na kulturno-historijsko naslijeđe, umjetnost i njihovu neprocjenjivu vrijednost, jer su one temelj identiteta svake zemlje i naroda”, rekao je Barbarić.
Volonterka i članica Organizacionog odbora Najda Rifatbegović nije krila oduševljenje spram ovogodišnjeg koncepta i bogatog kulturnog sadržaja. Napomenula je da festival koji je obogaćen raznovrsnim edukacijskim, književnim i umjetničkim programima, čiji učesnici dolaze s prostora unutar i izvan granica Bosne i Hercegovine, kreira šarolik spoj svih generacija u ambijentu malog grada na Bregavi. Kako je navela, to je osobito značajno za studente koji imaju priliku susresti se i upoznati sa stručnjacima iz svijeta kulture.
“Iako ove godine raspolažemo s izvanrednim volonterskim timom, nadamo se da će nam se narednih godina pridružiti novi studenti kojima za ovogodišnje izdanje festivala toplo preporučujem boravak u Stocu”, rekla je Rifatbegović.
Svečano otvaranje festivala planirano je za petak, 26. jula u 20.00 sati na tradicionalno najvažnijoj lokaciji za Slovo Gorčina – nekropoli stećaka Radimlja.
Intermedijalna muzička izvedba “Iza uma”
Ove godine, za čin otvaranja, renomirana kompozitorica Belma Bešlić-Gál režirala je muzičko-scenski performans. Riječ je o intermedijalnoj muzičkoj izvedbi “Iza uma” [ΔE×Δt≥ħ/2×(1-(v^2/c^2))×∞], koja je posebno dizajnirana za nekropolu Radimlja i obuhvata cijelo područje. Historijski kontekst, lokacija, jezik, muzika, svjetlo, tišina, pa čak i ambijentalni zvuci okruženja i prisustvo publike sastavni su elementi ovog umjetničkog koncepta. Simbolička osnova djela sazdana je od nekoliko pjesama Maka Dizdara.
Nakon toga, stručni žiri će proglasiti najbolje mlade pjesnike i pjesnikinje, odnosno prva/e tri dobitnika/ce nagrade “Mak Dizdar” 2024. godine za najbolju neobjavljenu zbirku poezije.
Publika će imati priliku da prisustvuje poetskom dijelu programa u okviru kojeg će nastupiti gost pjesnik Marko Tomaš, a razgovor će moderirati Tomislav Brlek.
Na kraju večeri, učesnici Festivala i prisutni uživat će u koncertu u okviru kojeg će nastupiti Ubuntu trio. Ovo neće biti jedini muzički događaj. Među kamenim spavačima na nekropoli stećaka Radimlja nastupit će i autentični makedonski bend Mizar, pionir etno rock zvuka.
U danima koji slijede, predstavit će se prošlogodišnja dobitnica nagrade “Mak Dizdar” Luca Kozina, a najavljeni su i programi posvećeni značajnim domaćim i regionalnim autorima, bh. pjesnikinji Biseri Alikadić, pjesnikinji iz Srbije Dragani Mladenović, crnogorsko-bosanskohercegovačkom piscu Andreju Nikolaidisu i makedonskom autoru Tihomiru Jančovskom.
Izložbe i promocije
Bit će promovirana i edicija Historija Bosne i Hercegovine Instituta za historiju UNSA, te Praktikum govornog jezika autorice Jasminke Šipke.
Ove godine, svoje radove izlažu: doajen bh. slikarstva Safet Zec, kao i perspektivna umjetnica mlađe generacije Ira Skopljak-Viteškić, dok je treća izložba posvećena velikanu bh. arhitekture Zlatku Ugljenu.
U prethodnoj godini napustili su nas velikani pisane riječi Marko Vešović i Hadžem Hajdarević. Svjesni da se o njima i njihovom djelu mora kontinuirano, na svim razinama govoriti, organizatori su pripremili In memoriam programe.
Pored Vešovića i Hajdarevića, u vječnost je otišao i akademik Abdulah Sidran. Njega će glumac Emir Hadžihafizbegović oživjeti kroz recital Sidranov san na nekropoli stećaka Radimlja.
Također, u saradnji s glumcima iz Mostarskog teatra mladih Jovica Letić izvest će pjesnički performans “Tu, u daljini”.
Tradicionalno, bit će dodijeljena i posebna festivalska nagrada “Prije svitanja” za najbolju pjesmu napisanu upravo na Festivalu.
Osim raznovrsnog programa, značajan segment Festivala predstavlja bilten u kojem će se naći prozni i poetski zapisi, recenzije, stručno-umjetnički osvrti i intervjui. Ovogodišnje izdanje festivalskog biltena uredili su Matija Bošnjak i Đorđije Radulović.
Izvor: BHRT
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.