U Starom gradu Ostrožac u Cazinu traje 56. izdanje Skulptorske kolonije na kojoj umjetnici iz Bosne i Hercegovine i regiona stvaraju nove skulpture od kamena bihacita.
Ova međunarodna kolonija promovira nacionalni spomenik BiH Stari grad Ostrožac koji je upravo zahvaljujući koloniji postao najveća galerija na otvorenom, sa djelima koja svjedoče o prošlosti.
“Mladost moga Sarajeva pokošena spava, šta sam puta plakao uz tu pjesmu, ja sam napravio skulpturu njih trojice šehida Safet, Ahmo i Mustafa i ja napravim mezar do mezara tri nišana i ja na mjestu imena i prezimena napravim rupu. Ta praznina ima dvojak smisao, prije svega tu se ostavi cvijeće, a kad staviš ruku tu možeš ga zagrliti“, objašnjava Ljubodrag Mrdović, skulptor iz Crne Gore.
Cilj je, kažu organizatori, promocija kulture ovog kraja ali i korištenje kamena bihacita koji je kažu vrlo zahvalan. Uz to svaka kolonija obogatiti fundus umjetničkih djela.
“Skulptorska kolonija govori i o našem kraju i o vrijednosti naše kulture. Naše najmlađe učimo na posebnim radionicama kako bismo ljubav prema umjetnosti prenijeli na nove generacije“, objašnjava Ermin Beganović, direktor JU Centar za kulturu Cazin, koji je organizator kolonije.
Brojni se umjetnici već decenijama na Ostrožac vraćaju, a redovno su s njima i studenti kiparstva.
“Sada dovodim svoje studente da osjete pravi materijal i stvarni prostor. Da spoznaju šta je to pravo kiparstvo i da pogledaju druge autore“, objašnjava akademski skulptor Samir Sućeska.
Kolonija na Ostrošcu posjeduje najveću zbirku skulptura u regiji, trenutno raspolaže sa više od 300 rađenih u terakoti koje se čuvaju u Galeriji Kulturnog centra Grada Cazina, oko 200 rađenih u bihacitu u parku skulptura Staroga grada Ostrošca.
Stari Grad Ostrožac izgrađen je 1286. godine kao posjed knezova Blagajskih Babonića, a od 2013. godine se nalazi na listi nacionalnih spomenika. Ove godine planira se obnova zamka za koju je iz budžeta Unsko-sanskog kantona izdvojeno dva miliona konvertibilnih maraka.
Izvor: BHRT
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.