Mate Rimac danas je i službeno predstavio automobil na kojem su danonoćno radili tijekom posljednje četiri godine. Ciljeve su postavili jako visoko – željeli su napraviti najbolji električni hiperautomobil na svijetu i u tome su uspjeli.
Model koji je do sada bio poznat kao C_Two danas je predstavljen kao – Rimac Nevera! Za to ime su se odlučili, kako navode u kompaniji, jer Nevera odražava fantastične performanse koje se mogu osloboditi u tren oka. Nevera je moćna mediteranska oluja, nabijena munjom koja se pojavljuje iznimno brzinom i snagom. Kada pogledamo specifikacije i performanse, jasno je da se isto može reći i za Rimac Neveru.
Čak 1914 KS omogućuje automobilu da do 60 milja na sat ubrza za 1,85 sekundi, a do 300 km/h za samo 9,3 sekundi. Brzinomjer se zaustavlja na nevjerojatnih 412 km/h. Naravno, ove performanse dolaze i sa svojom cijenom koja će iznositi 2 milijuna eura. U serijskoj proizvodnji pojavit će se samo 150 komada Nevere, a kao znak posvećenosti projektu Mate Rimac osobno će testirati i potpisati svaki primjerak prije nego što se dostavi kupcima.
C_Two je prvi put predstavljen 2018. na sajmu automobila u Ženevi te su tijekom godina inženjeri kompanije usavršavali model na svim razinama. Većina ključnih komponenti razvijena je u sjedištu Rimac Automobila u Lijepoj Našoj te su svi sustavi poboljšani i unaprijeđeni u odnosu na prve prototipove. Kad smo prvi put predstavili C_Two, postavili smo izuzetno visoke ciljeve. Ali smo od početka tražili načine kako da ih nadmašimo, komentirao je razvoj Nevere Rimac naglasivši kako je to automobil koji je sanjao kada je prije 10 godina krenuo na “nemoguće putovanje”.
Ključ je u električnom pogonu
U službenoj objavi za javnost iz Rimac Automobila naglašavaju bezvremenski elegantni dizajn po načelu forme koja slijedi funkciju koji je primijeljen na svakom detalju, uključujući i na karakterističnom obliku kravate na bočnoj karoseriji. Revolucionarni karbonski monokok Nevere sastoji se od karbonskog krova, integriranog baterijskog sklopa i stražnjeg karbonskog podokvira. Oni koji zajedno čine najveću karbonsku konstrukciju u čitavoj automobilskoj industriji.
Težak manje od 200 kg te sastavljen od 2200 komada karbonskih vlakana i 222 aluminijska umetka, monokok štiti bateriju automobila formirajući kompaktnu, ali nevjerojatno snažnu strukturu s torzijskom krutošću od 70.000 Nm/stupnju. Neusporediva snaga i sigurnost koja se tako dobiva omogućila je Neveri da ispuni stroge globalne standarde homologacije kao automobil s najčvršćom konstrukcijom u povijesti.
Ključ izvanrednih performansi ovog automobila jest u jedinstvenom električnom pogonu. Svaka je komponenta električnog pogonskog sklopa razvijena i poboljšana s ciljem postizanja većeg okretnog momenta, boljih perfomansi i povećane učinkovitosti.
Jedinstvenu, tekućinom hlađenu bateriju u obliku slova H sa 6960 ćelija, kapaciteta 120kWh, ekipa iz Rimac Automobila dizajnirala je od nule i smjestila u samo srce Nevere. Sposobna za proizvodnju 1,4 MW snage, litij-mangan-nikalna baterija također čini sastavni dio jezgre automobila, povećavajući strukturnu čvrstinu monokoka od karbonskih vlakana za 37 posto. Optimalno smještanje baterije nisko i po sredini poda automobila doprinosi iznimno niskom težištu.
U unutrašnjosti ima mjesta za dva putnika i prtljagu, dok se u kokpitu nalaze tri TFT zaslona visoke rezolucije na kojima se prikazuju samo one informacije koje vozač želi vidjeti. Automobil je konfiguriran i za vožnju pistom, ali i za udobnost te je kokpit podijeljen u dvije zone. Fokus gornjeg segmenta usmjeren je na užitak u vožnji i performanse, dok je u donjem dijelu smješten infotainment sustav, kontrola udobnosti i podaci o vožnji. Iz kokpita vozač može pratiti sve performanse automobila telemetrijom u stvarnom vremenu, koja se može preuzeti na prijenosno računalo ili pametni telefon za kasnije pregledavanje.
Izvor: https://zimo.dnevnik.hr/
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.