Sektor ljekovitog bilja, šumskih plodova i meda u BiH u posljednjih pet godina bilježi rast izvoza sa 29 na 41 milion KM, a u 2019. godini zabilježen je rast od četiri posto u odnosu na prethodnu godinu.
Pokrivenost uvoza izvozom je 246 posto, odnosno na jednu KM uvoza izvezemo 2,46 KM, pokazuje analiza Vanjskotrgovinske komore BiH (VTK BiH) i USAID/Sweden FARMA II projekta.
U strukturi izvoza, po riječima zamjenika šefa projekta Sweden/USAID FARMA II Feđe Begovića, dominiraju samonikle (šumske) gljive koje najviše plasiramo u sušenom stanju. Kod eteričnih ulja bilježimo rast izvezenih količina, ali i pad vrijednosti izvoza, zbog daljeg smanjenja cijene ulja od smilja na svjetskom tržištu.
Što se tiče meda zabilježen je rast izvoza sa devet na 23 tone, odnosno sa 167 hiljada KM na 367 hiljada KM. Iako tradicionalno oko 90 posto potreba zadovoljavamo iz domaće proizvodnje, med u vanjskoj trgovini bilježi deficit od 2,2 miliona KM, te na jedan kilogram meda izvezenog iz BiH uvezemo 14,5 kilograma.
Begović je naveo da prosječna cijena izvezenog meda iznosi više od 16 KM, dok je prosječna cijena uvezenog meda ispod osam KM. Najniža zabilježena cijena uvezenog meda iznosila je svega 4,37 KM/kg za med iz Srbije, što dovodi u pitanje kvalitet tog meda.
Izvoz ljekovitog bilja, šumskih plodova i meda ostvaren je na 46 tržišta širom svijeta, uz dominaciju EU tržišta. Iz tog sektora mjesečno na tržište zemalja EU izvezemo oko tri miliona KM.
Najširu mrežu kupaca imaju kompanije koje se bave izvozom eteričnih ulja, kod kojih je broj tržišta u zadnjih pet godina povećan sa 23 na 37 zemalja. Eterična ulja najviše izvozimo u Francusku, Belgiju, Hrvatsku, SAD i Sloveniju, a ostala tržišta uključuju Vijetnam, Meksiko, Kanadu i Australiju. Kod gljiva dominiraju Švicarska i Italija – naveo je Darko Pehar iz Sektora privrede VTKBiH
Kada je riječ o ljekovitom bilju i začinima, njemačko tržište je daleko ispred svih. Za šumsko voće najveće tržište je Srbija, a do 2018. godine to je bila Švedska. Med najviše izvozimo u zemlje Bliskog Istoka, primarno na tržište Saudijske Arabije.
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.