Bivša Jugoslavija (SFRJ) ostavila je neizbrisiv trag u industrijskom svijetu, proizvodeći širok spektar proizvoda koji su se koristili širom svijeta. Od teških kamiona i šlepera iz FAP-a u Priboju do lakih transportera iz Zastave u Kragujevcu, zemlja je godišnje proizvodila oko 200.000 automobila.
SOKO u BiH bio je ponos vojne industrije, dok je Kraljevo ugostilo državnu tvornicu aviona.
Uz fabriku vagona u Slavonskom Brodu i brodogradilišta duž hrvatske obale, Srbija i Crna Gora također su imale značajna brodogradilišta. Unatoč transformacijama i zatvaranjima, naslijeđe jugoslavenske industrijske moći ostaje neizbrisivo.
Ovo je popis samo dio onoga što se proizvodila u bivšoj Jugoslaviji:
- “Levi Strauss” proizvodio je Varteks iz Varaždina
- “Lee Cooper” je proizvodio je Beko iz Srbije
- “Wrangler” se proizvodio u Makedoniji
- Tenisice “Puma” u Borovu, Hrvatska
- “Adidas” – Planika, Slovenija
- “Boss” se proizvodio u DIORK-u, Kragujevac
- “Javor” iz Ivanjice proizvodio je 20.000 košulja mjesečno za svjetski izvoz
- “22. prosinac” je proizvodio uniforme za vojsku i policiju
- “Elan” iz Slovenije proizveo je skije koje je vozio svjetski prvak Ingmar Stenmark
- “Tommy” majoneza, PEZ i Wrigley žvakaće, današnji Orbit, proizvodili su se u Kolinskoj u Sloveniji
- “Podravka” iz Koprivnice s Vegetom je pokrila 20% svjetskog tržišta začina, a njihov juneći paprikaš bio je čak u vojnim paketima nekih svjetskih vojski
- Klasa malina “Roland” bila je najskuplja na tržištu i Jugoslavija je bila najveći izvoznik
- “Zastava” je proizvela oko 200.000 automobila, od čega su 90% napravili domaći kooperanti. Danas je kod “Fiata” obrnuto, 90% je iz uvoza
- Sarajevski TAS (legendrani Golf) proizveo je 40.000 Volkswagena, ali i “buba” uz pomoć tadašnjeg UNIS-a. U Vogošći (Sarajevo) je osim TAS-a postojao i PRETIS, lider namjenske industrije u Jugoslaviji, gdje se proizvodilo streljivo.
- Novo Mesto u Sloveiji – 30.000 Renaulta
- Cimos je proizvodio Citroen
- U Prištini se proizvodio, vjerovali ili ne, Peugeot!
- IDA iz Kikinde “napravila” 10.000 Opela… u njenoj livnici su se pravile karoserije za Mercedes, BMW…
- FAP iz Priboja i TAM iz Maribora proizvodili su teške kamione i šlepere, a “Zastava” lake transportere…
- “Ikarbus” je proizvodio autobuse i minibuseve TAM
- Tomos iz Kopra je proizvodio mopede i vanbrodske motore… njihova “penta” je bila najbolji motor na svijetu
- Tvornicu Lada u Rusiji i -125 pz- u Poljskoj pustili su u pogon, u suradnji sa Fiatom, Zastavini stručnjaci
- Osim u Zastavu, farovi slovenske tvornice “Saturnus” ugrađivani su u VW, Opel, Fiat…
- FRAD u Aleksincu proizvodio je zračne filtere za za Mercedes, Morris, Fiat…
- HTD iz Ohrida proizvodio je brave, kvake… za autoindustriju, između ostalog i za cjelokupnu sovjetsku proizvodnju.
- Priština je proizvodila amortizere za Zastavu, Fiatt i Opel
- U Beogradu je tvornica “21.maj” proizvodila motore
- Jugoplastika iz Splita izvozila je 40% na europsko tržište
- “Filip Kljajić” je bila jedna od samo četiri tvornice u svijetu koje proizvode lance, a koji su bili korišteni u cijelom SSSR-u,u njihovim linijama tvorničkih pogona. Svojevremeno je bila najveći izvoznik u Srbiji.
- “Prvomajska” Zagreb proizvodila je tokarilice, bušilice i opremala cijele pogone diljem svijeta.
- IMT je izvezao 20.000 traktora u Egipat
- Brodogradilišta u Hrvatskoj proizvodila su najveće prekooceanske brodove
- “Uljanik” je proizvodio generatore za te brodove
- Jugoslavija je imala tvornice električnih aparata, televizora, radija, gramofona, magnetofona i bijele tehnike „Obod”, „Cer”, „Gorenje”, „Iskra”, „Rudi Čajevac”, „Borac”… Beograd je čak proizvodio aparate za espresso
- U istarskim Bujama, računala su se počela sastavljati krajem sedamdesetih
- EI Niš je bio jedan od najboljih svjetskih proizvođača svjetiljki koje je ugrađivao i Philips, a prije Sonya imao je proizvodnju televizora u boji
- “Insa” iz Zemuna proizvodila je satove
- Postojale su tri tvornice telefona, od kojih je jedna, “Iskrina”, proglašena najboljom na svijetu i nalazi se u njujorškom Muzeju suvremene umjetnosti
- Postojale su dvije tvornice žarulja “Tesla” Pančevo i “TIZ” Zagreb
- Radile su tri tvornice šibica, ona u Rijeci proizvodila je čak i parafinske žigice za izvoz
- “Jugodent” iz Vojvodine proizvodio je i izvozio stomatološke stolice u Afriku i Indiju
- “Soko” iz Mostara proizvodio je avione i helikopter Gazela
- Zastavin pištolj koristila je i američka policija, a lovačka puška bila je najprodavanija puška u SAD-u
- Tenkovi su se u cijelosti proizvodili u Jugoslaviji kroz kooperaciju tvornica u Slavonskom Brodu, Kruševcu, Beogradu… Samo je Kuvajt nabavio tenk M-84 i to čak 149 komada. Teleoptik je proizvodio žiroskope za cijeli svijet
- Pored JAT-a, postojala je još jedna aviokompanija, “Inex adria” koja je u floti imala 9 Boeinga, a kupljeni su bili kao kompenzaciju za Praški pršut “Crvena Zvezda” iz Kragujevca i FRA cutting tools iz Čačka… Pa je Boeing koristio čačanske bušilice
- Farmaceutska industrija opskrbljivala je 30% tržišta SSSR-a, gotovo pola Afrike i Indije…”Lek”, “Krka”, “Pliva”, “Galenika”, “Zdravlje”, “Alkaloid”
- Većinu najvećih svjetskih građevinskih radova projektirali su i izveli “Energoprojekt” i bh. “Energoinvest” – od Asuanske brane, mostova preko Afrike i čitavih naselja u SSSR-u, preko bolnica u Libiji do Paname, Zimbabvea…
- “Šipad” Sarajevo je opremio niz hotela, bolnica i drugih objekata u svijetu, a bilo ih je na stotine…, piše srbijanski medij.
Izvor: Radio Sarajevo
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.