Otapanje leda na planinama ugrozit će u budućnosti oko dvije milijarde ljudi, upozoravaju klimatolozi, napominjući da se led na najvišim planinskim vrhovima topi velikom brzinom.
Smanjivanje planinskih površina pod snijegom i ledom najviše je u europskim skijalištima koja zavise od umjetnog snijega i umjesto zimskih postaju ljetna odmarališta.
Švicarska vlada navodi da je posljednjih deset godina broj skijaša u Alpama pao za oko 24 posto. Do kraja 21. vijeka, količine snijega na skijalištima najvjerovatnije će pasti na manje od 50 posto sadašnje količine, a staze ispod 1.500 metara nadmorske visine mogle bi ostati potpuno bez snijega, navodi list Nature.
Stručnjaci navode najvažnije planinske regije koje imaju ogromne količine vode u obliku snijega i leda. U planinskim lancima ima ih više nego igdje u svijetu, osim na Arktiku i Antarktiku, prenosi Srna.
Na njima se nalazi više od 200.000 lednika, te visinskih jezera i močvara. Kako se led i snijeg tope, voda se postepeno oslobađa i puni vodotokove rijeka i jezera ključne za život oko 1,9 milijarde ljudi, što je oko 20 posto današnjeg stanovništva na Zemlji?!
U novoj studiji posebno se izdvajaju četiri najveća sistema na četiri kontinenta – u Aziji, Europi, Sjevernoj Americi i Južnoj Americi. Najveći, najvažniji, ali i najugroženiji je azijski sistem bazena koji se snabdijevaju vodom iz regije u kojoj se nalaze masivi Himalaji, Karakorum, Hindu Kush i Ladakh. Od njega direktno ovisi više od 200 miliona ljudi uglavnom u Afganistanu, Kini, Indiji i Pakistanu.
U Europi su to Alpe i uz njih vezani bazeni Rhone, Po, Rajne i Crnomorskog sliva…Od njih zavisi oko 70 miliona ljudi. U Sjevernoj Americi to su planine Sjevernoameričkih Cordillera koje vodom snabdijevaju brojne rijeke i od njih ovisi oko 14 miliona ljudi. U Južnoj Americi to su Andi i Južnoamerički Cordilleri od kojih ovisi oko osam i po miliona ljudi.
Planine se zagrijavaju dva puta brže od ostatka svijeta. Tokom idućih 100 godina klimatske promjene djelovat će na pitku vodu za ljude, na vodu za proizvodnju struje i vodu za poljoprivredu, upozoravaju klimatolozi.
Izvor: Radio Sarajevo
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.