Plod nara je bogat vitaminom Ce – 100 grama ovog voća sadrži 15 odsto dnevnih potreba za ovim vitaminom kod odraslih osoba. Ujedno je odličan izvor i pantotenske kiseline (vitamin Be 5), kalijuma, ali i polifenola (antioksidanasa). Konzumiranjem nara ili soka (cijeđeni sok od ploda nara, dakle, ne industrijski) smanjuje se učestalost nastanka kardiovaskularnih bolesti.
Ako se dnevno jede ili pije sok u količini od 50 grama nara, tokom jedne godine značajno se doprinosi normalizovanju visokog krvnog pritiska jer nar utiče na smanjenje pritiska čak i do 20 odsto.
Kalorijska vrijednost nara je 83 kalorije u 100 grama, a čak 16 odsto su dijetna vlakna. Osim kalijuma, kojim obiluje (236 miligrama u 100 grama), u naru ima i drugih minerala: fosfora, magnezijuma, kalcijuma, gvožđa, cinka, bakra i mangana.
U narodnoj medicini širom svijeta koristio se za različita stanja: od dijareje, krvarenja u desnima, protiv hemoroida, akni i katarakte. Iako se u mnogim kulturama svijeta nar vezuje za plodnost, interesantno je da su Indijci dijelove ploda nara koristili i kao kontraceptivno sredstvo. Danas se nar koristi za snižavanje rizika za bolesti srca i krvnih sudova (arteroskleroze), hipertenzije, a njegov sok ima i izvjesna antibakterijska svojstva. Smanjuje rizik od raka, posebno prostate i dojke, pomaže kod dijareje, smanjuje loš holesterol i bori se protiv slobodnih radikala, što znači da čuva ćelije. Nar je poželjno da konzumiraju osobe sa hipertenzijom, ali samo ako nisu pod terapijom.
Nar je veoma cijenjeno voće u Sredozemlju, ali i u kontinentalnim krajevima. Sezona nara na Mediteranu traje od septembra do februara, kada ga najviše ima i u našim radnjama. Ovo voće potiče iz predjela današnjeg Irana i Iraka, nekadašnje Persije i odatle se proširilo na područje Kavkaza još u stara vremena kao i na Aziju, a kasnije i na Evropu i Ameriku.
Kada se ljušti, nar treba početi tako što ćete odsjeći “krunu”. Treba napraviti rezove po kori, baš kao što se siječe narandža, ali da kora i dalje bude cijela. Zatim se nar potopi u činiju sa vodom i u njoj treba da odstoji desetak minuta. Dok je nar u činiji, treba odlomiti koru po zarezima i zrnca istresti u činiju, a ona će zatim potonuti na dno. Na kraju kašikom pokupiti koru iz činije, procijediti zrnca uz pomoć đevđira i istresti ih na papirni ubrus. Sok od nara je kao i sok od cvekle – noćna mora za fleke, pa treba voditi računa jer nar može da oboji ruke, a ne samo radnu površinu, prenosi “Politikin magazin”.
Izvor: Nezavisne
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.