U BiH živi 1.149 osoba koje imaju 100 i više godina, od kojih je 820 žena i 329 muškaraca, potvrđeno je iz Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka /IDDEEA/.
Iz IDDEEA navode da najviše stogodišnjaka, njih 195, živi na području grada Sarajevo, te da je riječ o 131 ženi i 64 muškarca.
Stručnjaci ističu da je duži vijek žena u odnosu na muškarce uobičajena pojava u cijelom svijetu, te da postoji više faktora koji na to utiču.
Prema riječima stručnjaka, i u Evropi je razlika pet do šest godina u korist žena, a u nekim zemljama svijeta, poput Japana, ta razlika je i veća.
Prema dostupnim podacima, posljednji popis u BiH pokazao je da je među osobama starosti do 48 godina više muškaraca, međutim, nakon navršene 48. godine po brojnosti prednjače žene, prenose “Nezavisne novine”.
Što je populacija starija, sve veći je procenat žena u odnosu na muškarce, pa iznad 85 godina starosti dolaze dvije žene na jednog muškarca.
“Kao prvi faktor možemo navesti biološki. Iako su muškarci fizički jači pol, žene su fiziološki otpornije, tako da mnoge bolesti koje napadaju muškarce ranije, žene napadaju znatno kasnije. Samim tim je smrtnost ženske populacije manja u odnosu na smrtnost muškaraca”, rekao je za “Nezavisne novine” demograf Aleksandar Majić.
Osim biološke komponente, Majić kaže da su muškarci mnogo skloniji konzumaciji alkohola, duvana, opijata, što je jedan od faktora koji utiču na kraći životni vijek.
“Naravno, u ovaj kontekst možemo da dovedemo i nasilne smrti, kao što su, recimo, povrede na radu. Znamo da muškarci rade teže fizičke poslove. Osim toga, kada je riječ o ubistvima i samoubistvima, na jednu umrlu ženu `idu` četiri muškarca. I saobraćajne nesreće su četiri puta učestalije kod muškog pola u odnosu na ženski”, navodi Majić.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna starost umrlih u BiH u 2019. iznosila je nešto više od 74 godine. Žena koja je umrla 2019. godine u prosjeku je imala oko 77 godina, a muškarac oko 71 i po godinu.
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.