Posjedovanje markirane odjeće ili skupog automobila oduvijek je bio zaštitni znak elite.
Međutim, ova praksa se sve više napušta. Bogataši troše više nego ikad ranije na sigurnost i privatnost, kupujući kuće u skrivenim kvartovima kako bi bili nevidljivi za “srednji stalež”.
U eri u kojoj svaki pojedinac bez obzira na društvenu klasu može posjedovati luksuzni brend, bogati napuštaju materijalnu robu i počinju ulagati u nematerijalna sredstva kao način označavanja statusa. To je ono što Elizabeth Currid-Halkett naziva nepropisnom potrošnjom u svojoj knjizi originalnog naziva “The Sum of Small Things: A Theory of an Aspirational Class”.
Suštinski, javno pokazivanje skupe robe više nije način označavanja bogatstva. To se posebno odnosi na SAD u kojima je najmanja potrošnja na materijalnu robu od 2007. godine, prenosi Business Insider.
Međutim, ovo nije samo rastući trend među milionerima i milijarderima, ovo se također odnosi i na “radničku klasu”.
“Nova elita cementira svoj status putem nagrađivanja znanja i izgradnje kulturnog kapitala bez posvećivanja velike pažnje materijalnim vrijednostima. Izbjegavajući otvoreni materijalizam, bogati ulažu znatno više u obrazovanje, penziono i zdravstveno osiguranje, a ovo u svojoj suštini vrijedi mnogo više nego bilo koja brendirana torbica”, napisala je Currid-Halkett.
Ona ističe kako je kulturni kapital taj koji u savremenom trenutku reproducira privilegije i koji podiže pojedinca na društvenoj ljestvici.
“Oni kupuju hrane, lijekove i druge stvari za svoju djecu u najopremljenijim radnjama i apotekama, osiguravaju maksimalnu zdravstvenu njegu za djecu, odvode ih na skupa putovanja i, što je najvažnije, nude im najbolje školovanje”, dodaje ona.
Izbor: www.klix.ba
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.