Temperature unutar hladnjaka mogu povremeno biti nedosljedne i varirati od mjesta do mjesta. Kao i pećnica, i hladnjak ima toplije i hladnije dijelove, a sve to određuje koliko će vam određena hrana potrajati u hladnjaku.
Otvoreno pakiranje mlijeka čuvamo u hladnjaku, ali nipošto ga ne biste trebali držati u vratima hladnjaka. To je najtopliji dio hladnjaka. Naime, svaki put kad otvorite vrata hladnjaka, dolazi do fluktuacije temperature, a više temperature i česte fluktuacije mogu ubrzati proces kvarenja hrane, osobito kad su u pitanju mlijeko i vrhnje.
Iako tetrapak mlijeka idealno stane u vrata hladnjaka, česte izmjene temperature i viša temperature nego u drugim dijelovima hladnjaka mogu dovesti do toga da se mlijeko zgruša prije nego što ga popijete. Što je mlijeko dulje izloženo toplini, brže će se i bakterije razvijati. Da bi vam mlijeko dulje trajalo, pohranite ga u stražnji dio hladnjaka i to na policu koja je blizu sredine ili dna. Vrući zrak se diže, tako da gornje police mogu biti nekoliko stupnjeva toplije od donjih.
Što se tiče odjeljaka u vratima hladnjaka, oni su savršeno mjesto za pohranjivanje najmanje kvarljive namirnice kao što su kečap, senf, umak od soje, preljevi za salatu, džemovi i pića u bocama.
Postoje još neki savjeti na koje biste trebali obratiti pažnju ako želite da vam mlijekom dulje traje.
Pazite da temperatura u hladnjaku ne prelazu 3°C.
Na višim temperaturama lakše se mogu razvijati bakterije. Kad izvadite bocu mlijeka iz hladnjaka i natočite si šalicu mlijeka, bocu odmah vratite u hladnjak. Nemojte je ostaviti na kuhinjskom pultu dok završite doručak nego je odmah pospremite nazad. Kad zatvorite hladnjak, dobro provjerite vrata.
Nemojte otvarati vrata hladnjaka i potom deset minuta gledati što je sve unutra – vrata držite otvorena samo onoliko koliko je potrebno da uzmete namirnice koje vam trebaju, savjetuje RealSimple.
(Večernji list)
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.