Generalna direkcija Europske unije za mobilnost i promet objavila je statistiku poginulih u prometnim nesrećama za prošlu godinu po kojoj Bugarska, Rumunjska, Srbija i Hrvatska zauzimaju vodeća mjesta po broju stradalih u prometu na milijun stanovnika.
EU statistikom o nesrećama na europskim cestama (CARE) nisu obuhvaćene druge zemlje zapadnog Balkana poput Bosne i Hercegovine, Kosova, Albanije, Crne Gore te Sjeverne Makedonije.
Prema podacima koje je objavila Balkanska sigurnosna mreža, prošle godine u prometnim nesrećama u EU poginulo je 20.400 osoba, a zajedno s članicama EFTA (Norveška, Island, Švicarska, Lihtenštajn) i Srbijom, broj stradalih je 21.257.
Prema podacima, najlošije stoji regija Balkana, gdje sve zemlje osim Slovenije imaju značajno više poginulih na milijun stanovnika u odnosu EU prosjek koji iznosi 46.
Bugarska prednjači s 82 poginulih na milijun stanovnika. Gledano u apsolutnim brojkama, to je 526 ljudi, što je za jedan posto manje u odnosu na 2022. godinu.
Rumunjska je na drugom mjestu po europskoj crnoj statistici prometnih nesreća i na milijun stanovnika poginula je 81 osoba, odnosno 1.545 u brojkama, što je pet posto manje u odnosu na 2022. godinu.
Na trećem mjestu po poginulima u prometu je Letonija sa 75 stradalih na milijun stanovnika, odnosno 142 stanovnika. To ujedno i jedina zemlja izvan Balkana koja ne kotira na vrhu crne statistike EU.
Četvrto mjesto u crnoj prometnoj statistici EU zauzima Srbija sa 74 stradale osobe na milijun stanovnika, što je 503 poginule osobe ili 9 posto manje stradalih u odnosu na 2022. godinu.
Na petom mjestu je Hrvatska sa 71 poginulih na milijun stanovnika ili 274 osobe, a broj stradalih u toj zemlji nije zabilježio promjenu u odnosu na 2022. godinu.
Jedina zemlja regije koja ima manji udio smrtno stradalih u prometnim nesrećama od EU prosjeka je Slovenija s 39 poginulih na milijun stanovnika.
Izvor: BHRT
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.