Veleposlanik Europske unije u Srbiji Emanuele Giaufret istaknuo je da ova regija treba prevladati nasljeđe iz prošlosti i nastavi ka EU, jer je samo europska perspektiva rešenje za brojne probleme koji su još prisutni na zapadnom Balkanu.
Giaufret je kazao da alternative proširenju nema i da je Srbija snažan partner EU što će se vidjeti i na sastanku Europske političke zajednice Pragu.
“Proširenje se neće završiti, sasvim suprotno. Nakon ruske invazije vidjeli smo novu dinamiku i novo interesiranje za proces proširenja”, kazao je Giaufret.
Po njegovim riječima, u Srbiji je potreban čitav niz reformi o ključnim pitanjima, između ostalog o vladavini prava, borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, a treba podići i standarde u ekologiji.
“Ima naravno i važnih pitanja pored ovih osnovnih, a to je napredak u normalizaciji odnosa s Kosovom u kontekstu dijaloga i naravno vanjska sigurnosna politika je također važno pitanje”, rekao je Giaufret.
Po njegovim riječima, “nije točna analiza” političara i analitičara koji isitiču da je usklađivanje s vanjskom politikom Europske unije postavljeno kao novi uvjet za pristupanje koji u početku nije bio planiran.
“Postupno usklađivanje s vanjskom politikom EU je odvjek bio dio razgovora i štoviše kada vidimo što se prošle 2021. godine dogodilo, Srbija je napravila čitav niz poruka što joj je omogućilo da otvori četiri poglavlja u prosincu, a započela je i reforme na Ustavu i mnoge druge, ali je također Srbija povećala stopu usklađenosti s EU”, kazao je Geufret gostujući u programu Radiotelevizije Srbije.
Čelnici 44 europske zemlje okupljaju se u četvrtak u Pragu na prvom sastanku na vrhu Europske političke zajednice, novog foruma za dijalog i suradnju u rješavanju pitanja od zajedničkog interesa.
Osim 27 zemalja članica EU-a na prvi sastanak pozvani su čelnici šest zemalja zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija), zatim Ukrajina, Norveška, Švicarska, Island, Armenija, Azerbajdžan, Moldavija, Gruzija, Lihtenštajn, Turska i Velika Britanija.
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.