Premijer Andrej Plenković danas je najavio kako će Vlada napraviti nekoliko iskoraka u idućim tjednima – regulirat će rad nedjeljom, dići minimalnu plaću, pripremljen je i prijedlog o uvođenju dodatnog poreza na dobit, nastavit će se socijalni dijalog sa sindikatima. Istaknuo je kako su okolnosti u kojima gospodarstvenici rade sve samo ne uobičajene.
“Izuzetno su zahtjevne, nalazimo se u kontekstu nekoliko isprepletenih kriza koje zahtijevaju snažan odgovor države i gospodarskih subjekata”, rekao je Plenković.
Istaknuo je kako su politika Vlade i njegov osobni cilj držati tri temeljne točke u fokusu – zadržati političku stabilnost, zadržati socijalnu koheziju u društvu unatoč ovakvih krizama te izbjeći socijalnu frakturu – kada se dio građana osjeća bespomoćnim, kada su im primanja niska, kada ne vidi perspektivu i kada svoju lošu poziciju nastoji realizirati na način koji nije u skladu s demokratskim metodama.
Osvrćući se na politiku Vlade u proteklih šest godina, premijer je naglasio kako se u dobrim godinama vodila odgovorna politika upravljanja javnim financijama, a ova je kriza pokazala da postoji samo jedan akter da pomogne svima – država.
“Naša zadaća je da budemo dovoljno snažni suočiti se s novim izazovima. Nije nebitno da u ovim okolnostima Hrvatska uspijeva imati rast, po našoj projekciji 5,7 posto u 2022. To je signal da osiguravamo rezervu za eventualne nove krize pred nama”, rekao je. U svom je govoru premijer podsjetio i kako se očekuje da će iduće godine rast biti manji, a Vladina je procjena rast za 0,7 posto.
Poručio je da će se u ekonomskoj politici voditi računa da paketi mjera budu adekvatni ugrozi, uz podsjećanje kako su Vladini paketi mjera pomoći iz travnja i rujna ukupno vrijedni 26 milijardi eura. Uz mjere vezane za energente, istaknuo je kako treba voditi brigu i o sigurnosti opskrbe hranom.
Podsjetio je i da bi, da nije bilo pandemije covida-19 i ruske agresije na Ukrajinu, u fokusu svih bile teme kao što su digitalizacija i zelena transformacija.
“Bez obzira na trenutnu krizu, moramo gledati kako dalje”, rekao je premijer, napominjući kako je strategija digitalnog razvoja Hrvatske u javnoj raspravi, a kontinuirani dio djelovanja usmjeren je i na obnovljive izvore energije.
Plenković očekuje i kako će inflacija iduće godine pasti na oko šest posto, što je važno i za psihološki osjećaj.
Najavio je kako će Vlada napraviti nekoliko iskoraka sljedećih tjedana. “Regulirat ćemo rad nedjeljom, izašli smo s racionalnim, dobro izbalansiranim prijedlogom”, kazao je Plenković. Dodao je da se minimalna plaća diže od iduće godine na 4220 kuna neto, a priprema se i prijedlog dodatnog poreza na ekstra profite, kako bi se pravednije podijelio teret krize. Najavio je i nastavak socijalnog dijaloga sa sindikatima.
Podsjetio je da će Hrvatska za dva mjeseca biti među 15 država u svijetu koje su u NATO-u, Europskoj uniji, Schengenu i europodručju, te koja je započela i pregovore s Organizacijom za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).
Predsjednica Uprave Podravke Martina Dalić, koja ove godine obilježava 75 godina postojanja, kazala je kako unatoč tom jubileju neće biti svečanosti niti domjenaka, nego će biti povećane radničke plaće.
“Na plaći je radnicima isplaćen dodatak od 750 kuna kao podrška u ovim izazovnim vremenima. Općenito, poboljšavamo materijalna prava zaposlenika, pa su u posljednjih godinu i pol dana plaće, ovisno o stručnoj spremi radnika, rasle između 850 i 1450 kuna. Što se energetskih izazova tiče, jedan od načina na koji Podravka reagira je balansiranje između korištenja plina, lož ulja i obnovljivih izvora, jer srećom na dijelu naših tvornica imamo infrastrukturu za korištenje lož ulja, za razliku od većine drugih tvrtki”, istaknula je.
Na konferenciji je bilo riječi i o Ini nakon korupcijske afere vezane uz prodaju domaćeg plina po cijenama ispod tržišnih, a ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović kazao je kako će se ta naftna i plinska kompanija uskladiti sa Zakonom o trgovačkim društvima, kako bi Uprava vodila njezino poslovanje, a Nadzorni odbor nadzirao, što sada nije slučaj.
“I zato se u toj tvrtki dogodio taj neviđeni korporativni skandal, koji će, kazao sam već više puta, kad otvorite bilo koji udžbenik iz koorporativnog upravljanja, biti nažalost među najvećim svjetskim takvim skandalima, kao primjer nečega što se nije smjelo dogoditi. Znači, ići ćemo na promjenu modela koorporativnog upravljanja kako bi interes građana Hrvatske bio zaštićen i da se takve stvari više nikada ne dogode”, izjavio je.
Predsjednik Uprave Atlantic grupe Emil Tedeschi istaknuo je kako se prehrambena industrija više no ikada bori s golemim cijenama sirovina i ambalaže.
“Cijene su neviđeno visoke. Primjerice, cijena sirove kave je bila 1800 dolara, pa je skočila na 5400 dolara. Cijena biljnog ulja također nikada kroz povijest nije bila ovolika, tri eura po litri. Uvijek je varirala između jednog i dva eura. A u gotovo svaki proizvod ide određena biljna masnoća, bilo da je riječ o krekeru, čokoladi ili nečem trećem, to se jednostavno mora reflektirati na cijeni koštanja finalnog proizvoda”, pojasnio je Tedeschi.
Predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb Dinko Lucić, pak, istaknuo je da je likvidnost u Hrvatskoj trenutno vrlo visoka.
“Kao posljedica kvantitativnog popuštanja na razini EU i Europske središnje banke, pa onda i kod nas, stvorena je rekordna likvidnost u bankarskom sustavu koja se kreće do 80 milijardi kuna, a u pristupnom razdoblju pri prelasku na euro povećat će se na čak 180 milijardi kuna”, naveo je Lucić.
U raspravi na temu ‘Hrvatska kakvu trebamo’ sudjelovao je i predsjednik Uprave ENNA grupe Pavao Vujnovac, naglasivši kako će se prave cijene energenata definirati tek dolaskom zime i hladnijeg vremena.
“Vidjet ćemo koje su stvarno cijene plina, struje i drugih energenata, a sljedeće godine ćemo sačekati da vidimo geopolitička rješenja i kakva će situacija biti s ratom u Ukrajini, jer to će u najvećoj mjeri utjecati na cijene i opskrbu”, zaključio je.
Nakon završetka konferencije premijer Plenković se u Koprivnici sastao s koprivničko-križevačkim županom Darkom Korenom, gradonačelnikom Mišelom Jakšićem, a posjetio je i Sveučilište Sjever.
(bhrt.ba)
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.