Oko 3,2 milijuna hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka živi izvan Hrvatske i širom svijeta, pokazuju procijene koje je objavio Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske.
Najviše iseljenika i njihovih potomaka je u SAD-u, njih oko 1.200.000, slijedi Njemačka s oko 500.000, te Argentina, Australija i Kanada s oko 250.000.
Čile je dom za oko 200.000, Novi Zeland za oko 100.000, Austrija za oko 90.000 te Švicarska za oko 80.000 hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka.
U Brazilu ih je oko 70.000, Italiji oko 60.000, Francuskoj i Švedskoj po 40-ak tisuća te Irskoj oko 20.000 i Nizozemskoj oko 10.000.
Oko 8000 ih je u Južnoj Africi, oko 7000 u Belgiji i oko 6000 u Peruu.
Po pet tisuća iseljenika i potomaka je u Boliviji, Paragvaju, Urugvaju, Velikoj Britaniji i Venezueli. U Ekvadoru ih je oko 4000, Luksemburgu oko 3000, Danskoj oko 2500 i Norveškoj oko 2000.
Podaci su objavljeni na temelju procjena hrvatskih diplomatskih misija i konzularnih ureda, hrvatskih katoličkih misija, te popisa stanovništva u državama u kojima borave hrvatski iseljenici i njihovi potomci, a na temelju procjena hrvatskih zajednica u nekim od tih država, piše Hina.
Hrvati su iseljavali iz ekonomskih i političkih razloga, navodi Središnji državni ured te napominje da starije hrvatsko stanovništvo u inozemstvu, prvenstveno “ekonomska imigracija” još pokazuje interese za događanja u domovini, dok je mlađa generacija već asimilirana, no uglavnom zainteresirana za hrvatske korijene.
Vrlo specifična skupina hrvatskih doseljenika sastoji se od “ekonomskih imigranata” koji se iseljavaju šezdesetih godina prošlog stoljeća, a koji uglavnom žive u državama zapadne Europe.
Jedan dio njih dobro je integriran u domicilne države, posebno mlađi Hrvati, dok se drugi dio, kažu u Uredu još uvijek smatra kao privremenim iseljenicima i iskazuje želju za povratkom u Hrvatsku.
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.