Skupina sedam zemalja članica Europske unije (EU) poziva na tješnju suradnju sa zapadnim Balkanom u području zajedničke vanjske i sigurnosne politike i ubrzanje pristupnog procesa s tim zemljama.
Skupinu koja se naziva “prijatelji zapadnog Balkana” čine Hrvatska, Slovenija, Austrija, Češka, Grčka, Italija i Slovačka.
“Mi prijatelji zapadnog Balkana imamo posebnu odgovornost da zapadni Balkan držimo visoko na političkoj agendi EU-a i u potpori regiji na putu prema EU-u”, kaže se u non-paperu s kojim su ministri vanjskih poslova država članica EU-a upoznati prije sastanka u Briselu.
“Pozivamo da se osnaži i ubrza pristupni proces i pozivamo institucije EU-a da predstave jasan program za postupnu i ubrzanu integraciju s konkretnim provedbenim koracima do 2024. i nakon toga, a na temelju pravednih i rigoroznih uvjeta i načela o vlastitim zaslugama”, dodaje se u dokumentu.
U non-paperu se navodi da je zapadni Balkan izložen “destabilizirajućim čimbenicima, poput malignog utjecaja trećih zemalja, hibridnih prijetnji i ilegalnih migracija”.
Navodi se da EU treba dati novi poticaj za dublju suradnju u području zajedničke vanjske i sigurnosne politike i pojačati dijalog sa zemljama zapadnog Balkana.
“Budući da od naših partnera očekujemo da se usklade s vanjskom politikom EU-a, vjerujemo da bi pojačani dijalog pridonio da oni bolje razumiju pozicije EU-a. Pojačana suradnja učinila bi nas učinkovitijima u suočavanju s vanjskim pritiscima i u suprotstavljanju ruskom i drugim štetnim narativima koji su nespojivi s vrijednostima EU-a i međunarodnim poretkom temeljenom na pravilima”, dodaje se u non-paperu.
U svrhu jačanja suradnje, sedam članica EU-a među ostalim predlaže da se ministri vanjskih poslova država zapadnog Balkana pozivaju na neformalne sastanke šefova diplomacija EU-a najmanje jednom u šest mjeseci, da se veleposlanici zapadnog Balkana pozivaju na sastanke Političko-sigurnosnog odbora EU-a takoeđer barem jednom u šest mjeseci.
Takođe se zauzimaju za jačanje suradnje u područjima kritične infrastrukture i kibernetičke sigurnosti, kao i za daljnju potporu zemljama zapadnog Balkana u području obrane u okviru Europskog instrumenta za mir.
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.