U Hrvatskoj ima više od 2.000 beskućnika i samo 420 mjesta u prihvatilištima i prenoćištima, a preko 10.000 osoba živi u neadekvatnim i nesigurnim uvjetima stanovanja, upozorila je Hrvatska mreža za beskućnike (HMB) u povodu Svjetskog dana beskućnika.
Te brojke temelje se na procjenama, a točan broj teško je utvrditi jer mnogi beskućnici ili nemaju osobnu iskaznicu ili ne zatraže pomoć u prihvatilištima, prenoćištima i zavodima za socijalni rad. S druge strane, kapaciteti prihvatilišta i prenoćišta su premali, upozorio je HMB.
“Samo 11 od 24 županijska sjedišta i velika grada ispunjavaju zakonsku obvezu i u svom proračunu dijelom osiguravaju sredstva za prihvatilišta i prenoćišta, a ostali su zabili glavu ‘u pijesak’ i ne vide ovaj rastući problem u svojoj sredini”, stoji u priopćenju.
U posljednje vrijeme među beskućnicima je sve manje radno sposobnih, napomenuo je HMB, a sve više starijih osoba s niskim mirovinama i niskim socijalnim naknadama, psihički bolesnih osoba i osoba s intelektualnim teškoćama.
“Beskućnici su se zbog brojnih, ne samo individualnih, nego i društvenih okolnosti našli u situaciji izrazite socijalne isključenosti”, upozorava Mreža za beskućnike te poručuje “donositeljima odluka na svima razinama” da je krajnje vrijeme za donošenje nacionalne strategije za prevenciju i borbu protiv beskućništva i strategije socijalnog stanovanja.
One bi bile namijenjene svima koji žive u riziku od siromaštva ili u neadekvatnim i nesigurnim uvjetima stanovanja.
Osim smještajnih kapaciteta, beskućnicima, pogotovo onima u manjim gradovima, nedostaje i drugih socijalnih usluga kao što su pučka kuhinja ili dnevni boravak.
Zbog toga mnogi od njih dolaze u Zagreb gdje onda imaju problema sa zakonom, preciznije sa zakonom o skitnji, jer im na osobnoj iskaznici (ako je imaju) nije navedeno prebivalište u Zagrebu nego u nekom drugom gradu.
Na taj je problem upozorio predsjednik udruge “Fajter” Mile Mrvalj koji je zaprijetio jednodnevnim štrajkom glađu ispred Ministarstva unutarnjih poslova na Svjetski dan beskućnika, 10. listopada, ali je od odustao nakon što ga je resorni ministar Davor Božinović pozvao na sastanak.
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.