RNU "Radio Brčko" Brčko distrikt BiH
Sport

Stadioni na kojima će se igrati utakmice Evropskog prvenstva u Njemačkoj

Foto: Anadolu (A.P.)

Domaćini Evropskog prvenstva u fudbalu (EURO 2024) biće njemački gradovi Berlin, Keln, Minhen, Frankfurt, Hamburg, Dortmund, Leipzig, Gelzenkirhen, Štutgart i Dizeldorf. Sve utakmice moći ćete da pratite uživo na programu Radiotelevizije Bosne i Hercegovine.

Smotru najboljih reprezentacija Starog kontinenta otvoriće susret domaćina Njemačke protiv Škotske, u petak 14. juna.

Volksparkstadion (Hamburg)

Volksparkstadion u Hamburgu otvoren je 1953., ali je dobio značajnu nadogradnju 2000. godine, a bio je domaćin utakmica UEFA Evropskog prvenstva 1988. te Svjetskim prvenstvima 1974. i 2006. godine. Stadion koristi Bundesligaš Hamburger SV, kapacitet stadiona je 49.000 gledalaca.

Arena Aufšalke (Gelzenkirhen)

Arena Aufšhalke je stadion u gradu Gelzenkirhenu u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji. To je domaći stadion kluba FC Šalke 04. Završen je u augustu 2001. nakon gotovo tri godine izgradnje, multifunkcionalni stadion ima kapacitet 50.000 gledalaca.

Dizeldorf Arena (Dizeldorf)

Stadion s krovom koji se može zatvoriti smješten je četvrti Stokum, u Dizeldorfu, u glavnom gradu pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija. Fudbalski klub Fortuna Dizeldorf ovdje dočekuje svoje protivnike u domaćim utakmicama. S preko 47.000 sjedišta za gledatelje ovo je deveti po veličini stadion u Njemačkoj.

Stadion Keln (Keln)

Stadion u njemačkom gradu Kelnu izgrađen je 1923. godine. Na njemu svoje domaće utakmice igra ekipa bundesligaša Kelna. Kapaciteta je 43.000 gledalaca. Bio je jedan od stadiona domaćina Svjetskom fudbalskom prvenstvu, koje se 2006. održalo u Njemačkoj.

Štutgart Arena (Štutgart)

Štutgart Arena renovirana je i modernizirana nekoliko puta otkako je izgrađena 1993. godine i na njenom travnjaku su se igrale utakmice Svjetskog prvenstva 1974. i 2006., kao i UEFA Evropskog prvenstva 1988. godine. Domaćin je VfB Štutgarta i ima kapacitet 51.000 gledalaca.

Fudbalska arena Minhen (Minhen)

Izgradili su je lokalni rivali Bajern Minhen i 1860 Minhen. Fudbalska arena Minhen ili Alianz Arena otvorena je 2005., iako je Bajern od tada preuzeo potpuno vlasništvo nad stadionom. Na stadionu je odigrano nezaboravno finale Lige prvaka 2012., kada je Čelzi uprkos prednosti domažeg terena savladao Bajern na jedanaesterce, te četvrtfinale UEFA EURO 2020 između Italije i Belgije. Stadion ima kapacitet 66.000 gledalaca, domaći je teren Bajern Minhena.

Frankfurt Arena (Frankfurt)

Frankfurt Arena, dom Ajntraht Frankfurta, izgrađena je 1925. i ugostila je utakmice nekoliko velikih turnira, uključujući Evropsko prvenstvo 1988. i Svjetsko prvenstvo 2006. Kapacitet stadiona je 47.000 gledalaca.

BVB Stadion (Dortmund)

Jedan od najpoznatijih stadiona u svjetskom fudbalu zahvaljujući svojoj poznatoj tribini ‘Žutog zida’, BVB Stadion Dortmund jedna je od najvećih arena na UEFA EURO 2024. i ugostio je niz utakmica Svjetskog prvenstva i evropskih utakmica, uključujući UEFA Finale kupa iz 2001. između Liverpoola i Deportivo Alavesa. Kapacitet stadiona je 62.000 gledalaca.

Stadion Lajpcig (Lajpcig)

Dom bundesligaša RB Lajpciga, stadion Lajpcig – koji ima najsavremeniji krov – otvoren je 2004., nakon što je ponovno izgrađen unutar okvira starog Centralstadiona, najvećeg stadiona u bivšoj Istočnoj Njemačkoj. Stadion ima kapacitet 40.000 gledalaca i domaćin fudbalskog kluba RB Lajpcig.

Olimpijski stadion Berlin (Berlin)

Olimpiastadion, najveće mjesto na EUR0 2024., ugostio je svako finale njemačkog kupa od 1985., kao i nekoliko utakmica visokog profila na kontinentalnoj i međunarodnoj sceni. Berlin je bio domaćin finala Svjetskog kupa 2006. između Italije i Francuske. Devet godina kasnije, Barselona je pobijedila Juventus na Olimpiastadion Berlin i osvojila finale UEFA Lige prvaka 2015. Kapacitet stadiona je 71.000 gledalaca i dom je berlinske Herte.

Izvor: BHRT

Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na USLOVI KORIŠTENJA.