Upozorenja su bila jasna, ali niko nije obraćao pažnju. Stručnjaci su dugo govorili da poplave predstavljaju značajnu opasnost za dvije brane koje treba da zaštite skoro 90.000 ljudi na sjeveroistoku Libije, navodi Associated Press.
Oni su više puta pozivali na hitno održavanje ove dvije strukture, koje se nalaze uzbrdo od primorskog grada Derne. Ali uzastopne vlade u haosom pogođenoj sjevernoafričkoj državi nisu reagirale.
– U slučaju velikih poplava, posljedice će biti katastrofalne za stanovnike doline i grada – napisao je Abdelwanees Ashoor, profesor građevinarstva, u studijima objavljenim prošle godine u časopisu Sabha University Journal of Pure and Applied Science.
Upozorenja su se obistinila u ranim satima 11. septembra, kada su se stanovnici Derne probudili zbog glasnih eksplozija prije nego što su poplavne vode zapljusnule grad na Mediteranu. Otkrili su da su dvije brane popucale, što je izazvalo zid od vode visok dva sprata koji je donio uništenje i odnio čitava naselja u more.
Potop se pokazao smrtonosnim za hiljade ljudi u samo nekoliko sekundi, čupajući stambene zgrade i odnošivši puteve i mostove. Prijavljeno je da je više od 11.300 ljudi poginulo, uključujući strance, a više od 10.000 se vodi kao nestalo sedmicu nakon katastrofe, prema podacima Libijskog Crvenog polumjeseca i Ujedinjenih naroda.
Zanemarivanje i korupcija rasprostranjeni su u Libiji, zemlji sa oko sedam miliona ljudi koja leži na bogatstvu dokazanih rezervi nafte i prirodnog gasa. Od 2022. godine, zemlja se nalazila na 171. mjestu od 180 na indeksu transparentnosti koji je sastavio Transparency International.
Sjevernoafrička nacija je u u haosu od 2011. godine, kada je pobuni Arapskog proljeća, koju je podržao NATO, svrgnut dugogodišnji diktator Moamer Gadafi, koji je kasnije ubijen.
Zemlja se od tada podijelila između suparničkih administracija: jedna na zapadu koju podržava niz naoružanih grupa i milicija, a druga na istoku u savezu sa samozvanom Libijskom nacionalnom armijom, kojom komanduje moćni general Khalifa Hifter.
Brane, Abu Mansour i Derna, izgradila je jugoslovenska građevinska kompanija 1970-ih iznad Wadi Derne, koja dijeli grad. Abu Mansour, 14 kilometara od grada, bila je visoka 74 metra i mogla je da zadrži do 22,5 miliona kubnih metara vode. Brana Derna, poznata i kao Belad, je mnogo bliža gradu i mogla bi da primi 1,5 miliona kubnih metara vode.
Brane, izgrađene od gline, kamenja i zemlje, trebale su da zaštite grad od bujičnih poplava, koje nisu neuobičajene u tom području. Voda prikupljena iza brana korištena je za navodnjavanje usjeva nizvodno.
– Obje brane nisu održavane dugi niz godina, uprkos ponovljenim poplavama koje su pogodile grad u prošlosti – rekao je Saleh Emhanna, geološki istraživač sa Univerziteta Ajdabia u Libiji.
– Bile su oronule – naglasio je.
Brane su pretrpjele veliku štetu u snažnoj oluji koja je pogodila regiju 1986. godine, a više od decenije kasnije studija koju je naručila libijska vlada otkrila je pukotine u njihovim strukturama, rekao je u petak libijski tužilac al-Sediq al-Sour.
Na konferenciji za novinare u pogođenom gradu, al-Sour je rekao da će tužioci istražiti urušavanje dvije brane, kao i dodjelu sredstava za održavanje.
– Uvjeravam građane da će, ko god da je napravio greške ili nemar, tužioci sigurno preduzeti čvrste mjere, pokrenuti krivičnu prijavu protiv njega i poslati ga na suđenje – rekao je al-Sour.
U izvještaju državne revizorske agencije iz 2021. navodi se da dvije brane nisu održavane uprkos izdvajanju više od dva miliona dolara za tu namjenu 2012. i 2013. godine. Na tom području nisu obavljeni nikakvi radovi, a revizorska agencija okrivila je Ministarstvo rada i prirodnih resursa jer nije raskinulo ugovor i dalo ga firmi koja bi radila posao, navodi AP.
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.