Nakon što je u utorak saopćeno da se na plaži australskog otoka King Island nasukalo i uginulo 14 kitova, na udaljenoj lokaciji zapadne obale Tasmanije ih je pronađeno čak 230.
Polovina jata su pilot kitovi za koje se vjeruje da su još uvijek živi, a na pomenutu lokaciju su poslani spasilački timovi. Još uvijek nije jasno šta je uzrok nasukavanja kitova na ulaz u luku Macquarie, istu lokaciju na kojoj se prije dvije godine dogodilo najgore nasukavanje kitova u Australiji.Ove informacije dolaze nakon što je na drugoj lokaciji u sjevernom dijelu Tasmanije, odnosno na plaži otoka King Island, pronađeno 14 kitova koji su uginuli nakon nasukavanja.
Eksperti vjeruju da je polovina od 230 kitova još uvijek živa, ali je operacija spašavanja kompleksna zbog lokacije na kojoj se nalaze.
Luka Macquarie je velika i plitka uvala u ruralnom području, a prognoze govore da će tokom noći uginuti veći broj kitova. Mještani pokrivaju nasukane kitove dekama i polivaju ih kantama vode kako bi ih pokušali održati u životu.
Spasilački timovi će pokušati u more vratiti kitove koji su još uvijek zdravi dovoljno da prežive.
Pilot kitovi su izuzetno društveni sisari te su poznati po grupnim nasukavanjima s obzirom na činjenicu da se kreću u velikim povezanim zajednicama te da se oslanjaju na konstantnu komunikaciju.
U septembru 2020. godine je pokrenuta velika operacija spašavanja nakon što se u istoj luci nasukalo gotovo 500 kitova. Više od 380 pilot kitova je uginulo, a 100 je spašeno.
Ekspertkinja Vanessa Pirotta je za BBC rekla da su poveznice između novog i prethodnog nasukavanja, odnosno ista vrsta kitova, lokacija i vrijeme u godini, neobične i zabrinjavajuće.
Kitovi su se možda nasukali zbog greške u navigaciji bolesnog ili dezorjentisanog vođe ili su natjerani u plićak. Utjecaj mogu imati i klimatske promjene, promjene u okruženju, temperaturi vode i staništu plijena.
Izvori foto: Klix
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.