Omar Mehmedbašić, Izet Baždarević, Indira Karahodžić, Selman Zijadić i Mirza Kovač samo su neki od advokata kojima se pripisuju basnoslovne zarade za zastupanja po službenoj dužnosti, a zbog toga često negoduju i njihove kolege advokati. S druge strane, privilegovani to opravdavaju svojom stručnošću i povjerenjem koje uživaju među potencijalnim optuženicima.
Advokatske tarife, novac građana
Zastupnik u Federalnom parlamentu Damir Mašić kazao je za Klix.ba da je paradoks u tome što je Federacija BiH za odbranu po službenoj dužnosti prihvatila tarifu Advokatske komore FBiH što je direktan sukob interesa.
“To je direktan sukob interesa jer su advokati sami sebi odredili tarifu po kojoj će ih porezni obveznici isplaćivati. Federacija BiH nikad nije usvojila podzakonski akt kojim će to regulisati, nego je prihvatila tarifu Advokatske komore FBiH. Umjesto da oni koji daju novac propišu pod kojim okolnostima i koja je tarifa, oni su uzeli tarifu Advokatske komore, što je neviđena pljačka. To su razlozi zbog kojih su pojedinci preko noći postali milioneri”, kazao je Mašić.
Napominje da je na nivou BiH to regulirano te da se plaćaju puno manje, odnosno prihvatljivije tarife u cjenovnom smislu.
Mašić je sredinom februara ove godine uputio zastupničko pitanje federalnom ministru pravde Mati Joziću s tim u vezi, a odgovor još uvijek nije dobio, iako je to zakonski bilo neophodno. Pitanje je sljedeće:
“Da li je federalni ministar pravde donio podzakonske propise o naknadi troškova krivičnog postupka i visini paušalnog iznosa, što je bio obavezan uraditi na osnovu člana 206. Zakona o krivičnom postupku Federacije BiH?”
Na današnjoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Mašić je ponovio svoje zastupničko pitanje te kritikovao ministra što tri mjeseca izbjegava odgovor.
Slobodan izbor optuženih
Advokat Senad Pizović kazao je za Klix.ba da svugdje u svijetu postoje službene odbrane, ali da je kod nas problem to kako se dolazi do službenih odbrana.
“Svi u Advokatskoj komori koji žele postupati po službenoj dužnosti prijave se Komori, a onda oni taj spisak dostavljaju sudovima. Većina advokata se nalazi na tom spisku i tu nema ništa sporno. Međutim, problem je što je kod nas stvorena posebna kasta advokata koji rade samo to, a to se ne može nikako izbjeći jer je to slobodan izbor optuženih koji traže advokata po službenoj dužnosti”, kazao je Pizović.
Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad advokata Federacije BiH donijela je Skupština Advokatske komore FBiH još 2004. godine, a tarifom su predviđene različite visine nagrade advokatima za učešće u krivičnim postupcima.
“Ta tarifa datira od 2004. godine, s tim da su bile one takozvane ‘Mirnesove izmjene’, da naknada ne može preći prosječan lični dohodak u Federaciji BiH. On iznosi negdje blizu 830 KM, u svim postupcima, pa i u krivičnim. Ta tarifa je propisana”, objašnjava Pizović.
Napominje da je Zakonom o krivičnom postupku propisano u kojim uslovima optuženi mora imati obaveznu odbranu.
“To se odnosi na osobe u pritvoru, ili osobe koje se ne mogu starati o svojim pravima – gluhonijemi, slijepi… To je tačno propisano zakonom. Kad je riječ o obaveznoj službenoj odbrani, sud isplaćuje tu naknadu, s tim da se može desiti da se osobi koja je proglašena krivom troškovi stave na teret. U tom slučaju je on dužan platiti to državi, osim ako je slabog imovnog stanja, onda država finansira te troškove”, objasnio je Pizović za Klix.ba.
Dodaje kako je nezahvalno prognozirati kolika je prosječna zarada od odbrana po službenoj dužnosti, ali da te sume u određenim slučajevima znaju biti basnoslovne.
“To je zakonski propisano, tu sudovi ne mogu ništa. Sve zavisi od slučaja do slučaja, koliko postupak traje… Uzmimo da je na Općinskom sudu u Sarajevu prosjek 1.500 KM. Kantonalni sud je mnogo skuplji i tu zarada zna ići do basnoslovnih iznosa, kao i u Sudu BiH. Ali to sve zavisi od toga koliko ima optuženih, koliko ima dokaza, koliko će suđenje trajati… Ako se suđenje završi na dva ročišta to će biti blizu 600 KM, ako se završi na 15 ročišta to će biti 10-15 hiljada. To sve zavisi od postupka, od načina vođenja postupka, od kvaliteta dokaza, tvrdnji tužilaštava… Tužilaštvo također može pozvati jednog svjedoka, a može ih pozvati 20, a to je odmah 20 ročišta. To je nepredvidivo i nezahvalno prognozirat, al dok je takva advokatska tarifa – to se mora poštovati”, zaključio je Pizović.
Izvor: https://www.klix.ba
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.