Predsjednik Bosanskohercegovačkog komiteta CIGRE (BHK CIGRE) i i član Administrativnog vijeća pariske CIGRE Edhem Bičakčić izjavio je da Bosna i Hercegovina mora slijediti nadolazeće globalne energetske tranzicijske procese.
To, prema njegovim riječima, znači da je započet i odigrava se proces zamjene proizvodnje energije iz fosilnih goriva energijom iz obnovljivih izvora. Pored toga, dolazi do postepenog napuštanja vozila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem i prelaska na vozila s električnim motorima – elektrifikcija transporta.
– Kada je riječ o elektromobilnosti potrebni su neki državni podsticaji da bi se lakše krenulo u tu oblast. To postoji u okruženju i oni koji kupuju novi elektromobil imaju odgovarajuće subvencije od države, evropskih fondova i slično. Mislim da je to jedan segment što bi država trebala da uradi da bi potakla ljude da krenu u tom pravcu – rekao je Bičakčić za Fenu.
Drugi bitan segment, kako je dodao, jeste da se izgradi infrastruktura, koja će omogućiti da se automobil može puniti na lokaciji gotovo svake benzinske pumpe, a to je vrlo zahtjevan zadatak jer se radi o objektima velike snage.
– Brzi punjači povlače veliku snagu i radi se o ozbiljnim elektroenergetskim kapacitetima. Zasad je to je u svim većim gradovima, par napojnih stanica, ali je to nedovoljno da bi došlo do masovnije upotrebe elektromobila – dodao je Bičakčić.
Naša obaveza je smanjenje stakleničkih gasova odnosno dekarbonizacija privrede. Da bi BiH uhvatila priključak s ovim energetskim tranzicijskim procesima, kako je kazao Bičakčić, moramo ubrzano raditi na izgradnji novih obnovljivih izvora energije. Električna energija, nafta i prirodni gas su berzanske robe, ali oscilacije cijena kod naših potrošača su prisutne samo kod uvoznih energenata (nafta i prirodni gas), dok kod električne energije imamo u suštini konstantne i prihvatljive cijene jer se radi o domaćem proizvodu.
– Zato trebamo uvijek podržavati domaću proizvodnju, a tamo gdje uvozimo moramo osigurati diverzifikaciju izvora i pravaca snabdijevanja uz zdravu tržišnu konkurenciju – dodao je Bičakčić.
Kada je riječ o cijenama, kako je naveo, u BHK CIGRE prate situaciju na tržištu električne energije i gasa i ove godine postoji velika konjuktura i potražnja i za električnom energijom, a procjene su da će biti i potražnja za gasom posebno u zimskom periodu.
– Električna energija u prošloj godini imala je neku prosječnu cijenu 50 eura po megavatu, sada to dostiže i 170 eura po megavatu. To je skoro trostruko povećanje. Razlog toga je dekarbonizacija, odnosno takse na CO2 koje moraju da plaćaju proizvođači električne energije na ugalj. Dakle, termoelektrane na ugalj plaćaju visoke takse i onda im se ta proizvodnja ne isplati i onda oni prestaju ili smanjuju u značajnom obimu tu proizvodnju. Nedostaje električne energije na tržištu i cijene idu prema gore – prokomentirao je Bičakčić.
Što se tiče gasa, prema njegovim riječima, to je sada globalna, velika politika prije svega od Gazproma iz Rusije koji je sa izgradnjom Sjevernog toka 1 i 2 i Turskog toka osigurao neovisno snabdijevanje, mimo Ukrajine, evropskih potrošača.
Gas se dakle ne transportuje kroz Ukrajinu, već Turskim ili Sjevernim tokom i evropska skladišta nisu popunjena, nije iskorišten ljetni period. Sada značajna potražnja gasa diktira također povećanje cijena, a obzirom da gas prati cijene nafte, a i nafta na svjetskom tržištu također bilježi osjetan rast.
– Crne su prognoze sa tim cijenama, posebno za naredni zimski period kada se očekuje povećana potrošnja, a i povećanje industrijske proizvodnje u Aziji, odnosno Kini i drugim zemljama uzrokuje također povećanu potrošnju gasa – rekao je Bičakčić.
Uticaj klimatskih promjena na energetiku uopšte u svijetu i kod nas, zeleni vodonik kao gorivo budućnosti i elektromobilnost, samo su neke od tema predstojećeg 15. savjetovanja Bosanskohercegovačkog komiteta Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme (BHK CIGRE) koje će biti održano u Neumu od 17. do 20. oktobra.
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.