Bez medijske pismenosti građana nije moguće razviti kapacitete kritičkog razmišljanja – rečeno je na okruglom stolu “Značaj medijske pismenosti u Bosni i Hercegovini” kojeg su danas u Sarajevu u okviru Evropske sedmice medijske pismenosti organizirali EU info centar, Fakultet političkih nauka u Sarajevu i Mediacentar.
Glasnogovornica Delegacije Evropske unije u BiH Jamila Milović-Halilović podsjetila je da još od ranih osamdesetih godina prošlog stoljeća EU pokušava da građanima omogući jednak i neometan pristup informacijama bez obzira na obrazovni status.
Naglasila je da također pokušavaju ojačati kapacitete kritičkog mišljenja kako bi građani mogli prepoznati šta od medijskih sadržaja da prihvate kao tačne ili ispravne.
Smatra da se medijske poruke ne mogu prilagođavati novim sredstvima komunikacija, već da je potrebno izmijeniti cjelokupni mentalni sklop i način razmišljanja. To je moguće, mišljenja je, samo neprestanim ulaganjem u usavršavanje, obrazovanje i čitanje.
Dodala je da je jako malo urađeno u BiH kada je riječ o medijskom opismenjavanju šire javnosti te da je prema istraživanjima Javnog instituta za otvoreno društvo u Sofiji, BiH na samom dnu liste.
Izvršna direktorica Mediacentra Maida Muminović kazala je da u BiH ne postaje egzaktna istraživanja o nivou medijske pismenosti bilo kojih skupina građana te da se nikada nije sistemski ulagalo u razvijanje informacijske pismenosti niti je adekvatno adresirano kroz obrazovni sistem.
Kao posljedice medijske nepismenosti navela je činjenicu da građani donose određene odluke, glasaju za neku političku stranku ili kupuju neke proizvode, nerazumijevajući dovoljno da izvori informacija nisu uvijek vjerodostojni ili dobronamjerni.
Rukovodilac Instituta za društvena istraživanja Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Emir Vajzović kazao je da je medijska nepismenost građana globalni problem, a kao negativan primjer je naveo plasiranje dezinformacija i manipulacije informacijama u slučaju Brexit.
Mišljenja je da obični građanin u digitalnom dobu nije dovoljno informisan, obrazovan i obučen da bi mogao savladati ‘bujicu’ informacija.
Naglasio je da to nije komunikološki problem, već i politološki, sociološki i psihološki, te da državne strukture moraju shvatiti značaj medijske pismenosti, kako bi uložili u kadrove koji će djelovati u obrazovnom sistemu.
Cilj Evropske sedmice medijske pismenosti, nove inicijative Evropske komisije, jeste da osvijesti građane o važnosti te teme širom Evrope i predstavi inicijative i projekte koji se tim i bave.
Izvor: FENA
Foto: www.medijskapismenost.hr
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.