Za samo devet godina, tačnije od 2013-2021. godine, BiH je ostala bez najmanje 485.000 građana, koji su svoju sreću odlučili da potraže van njenih granica, a od tog broja samo u prošloj godini čak 170.000. Ništa bolje prognoze ne dolaze ni iz Ujedinjenih nacija (UN), prema čijim bi procjenama do 2050. godine BiH mogla da izgubi još petinu svog stanovništva.
Dok traju politička prepucavanja potpomognuta nacionalnom retorikom i stvaranjem tenzija među građanima, nizak životni standard i drugi problemi, stanovništvo masovno napušta BiH, a to će se, kako procjenjuju međunarodni stručnjaci, nažalost nastaviti i u nadolazećim godinama.
Uzevši procjene da je u BiH 2020. godine živjelo oko 3,3 miliona stanovnika, predstavnici UN-a prateći situaciju u državi izračunali su da će BiH do 2050. godine ostati bez oko 600.000 stanovnika, što je pad za 18,2 odsto.
Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije BiH, kaže da se brojke koje pominju iz UN-a ne mogu uzeti sa velikom sigurnošću, podsjetivši da već 10 godina BiH čeka na popis stanovništva. U prilog tvrdnjama Zukićeva navodi i zvanične podatke do kojih je došla organizacija kojom rukovodi, a koji vrlo jasno pokazuju trend iseljavanja stanovništva.
“U periodu 1. januar 2013 – 31. decembar 2021. BiH je napustilo 484.998 osoba. 2013. je bila godina u kojoj je oko 24.000 ljudi/lica otišlo iz BiH ilegalno ili nekim drugim kanalima… da bi se taj broj svake godine povećavao. Ono što je najalarmantnije jeste da je samo u prošloj godini, dakle u godini korone, zabilježeno 170.000 odlazaka, a 2020. godine 85.500”, kaže Zukićeva i nastavlja da je Unija otkrila da većina lokalnih vlasti nije adekvatno reagovala i prijavila odlazak svojih građana.
“Nemaju evidenciju o odlasku tih ljudi jer jednostavno ti ljudi tu više ne žive, ali jesu po dokumentima, uvjerenjima i kretanju. O svemu smo obavijestili i predstavnike sa entitetskih i državnih nivoa, da bi se u Savjetu ministara uvjerili da je ogroman broj ljudi koji se odrekao bh. državljanstva, što je neka vrsta odlazaka. Samo po tom osnovu imamo 96.000 građana BiH koji su se ispisali iz državljanstva”, naglašava Zukićeva.
Činjenica je da se gradovi gase, a škole zatvaraju.
“Odlaze kompletne porodice iz Dervente, Doboja, Modriče (posebno sela), u Odžaku je nakon rata bilo oko 10.000 povratnika, a prošle godine kad smo ga obišli bilo je oko 2.300 građana. Da ne govorimo o Livnu, Kupresu, u Grahovu su se zatvarale škole, nije bilo dovoljno učenika. Posebno iznenađuje zapadna Hercegovina, gdje je standard bio mnogo bolji nego u ostalim dijelovima BiH, a imali smo veliki broj odlazaka i u Ljubuškom i Grudama, Posušju… Znamo da kad se pređe Metković, već smo u EU”, kaže Zukićeva i tvrdi da već godinama ne dobijaju odgovore od strane nadležnih u BiH, koji se pozivaju na stanje u okruženju.
“Ali to okruženje reaguje drugačije. Mladi traže šansu i to je jedina riječ koju su oni upućivali na našim skupovima, ali je najčešće ne dobijaju. Zato na naše mlade čeka region. Na primjer, Slovenija je prije pandemije uradila posebnu politiku prema građanima BiH… Pozvala je građane koji su ostali bez radnih mjesta, naročito tamo u Zenici gdje su ostali bez posla u željezarama, da dođu kod njih i rade. Dali su im povoljne uslove i stanove pa ako treba da dovedu i svoje porodice. Međutim, ti ljudi se nisu zadržali samo tu, nego tamo gdje poslodavac dobije poslove poput zemalja Skandinavije i EU”, zaključila je Zukićeva.
Sudeći prema procjenama UN-a, s identičnim problemima suočiće se i Srbija koja bi do 2050. godine mogla da ostane bez 1,5 miliona građana, ali i Hrvatska koja će ostati bez 700.000 stanovnika. Nažalost, ove tri balkanske države nalaze se među deset država svijeta za koje se procjenjuje da će ostati bez većeg dijela populacije.
Na UN-ovoj listi, u najgoroj poziciji je Bugarska, a u prvih deset država sa najbržim padom populacije, kako prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE), tu su još Litvanija, Letonija, Ukrajina, Moldavija, Japan i Albanija.
Izvor: Nezavisne
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.