Europska unija, kao najizdašniji financijski partner BiH, koja ulaže znatna sredstva u razvoj gospodarstva, ali i reformske procese koji za cilj imaju bolje upravljanje i veću sposobnost institucija zemlje, uskoro otvara novi veliki fond u kojemu će za BiH na raspolaganju biti više od milijardu eura novca, piše Večernji list BiH.
U okviru nedavno usvojenog Plana rasta za zapadni Balkan, Unija nastoji financijskom podrškom podignuti na veću razinu životni standard, ali i pripremiti ekonomiju BiH i ostalih zemalja na jugoistoku Europe da se bolje suočavaju s izazovima.
Ekonomska integracija
Glasnogovornik Izaslanstva Europske unije i Ureda posebnog predstavnika Europske unije u Bosni i Hercegovini Ferdinand Koenig u izjavi za Večernji list ističe kako novi Plan rasta EU za zapadni Balkan ima cilj omogućiti snažniju ekonomsku integraciju s EU i okružjem, stimulirati ekonomski rast i ubrzati socioekonomske reforme.
– Plan rasta jasno ističe eksplicitnu vezu između reformi i investicija. Za Bosnu i Hercegovinu ukupna financijska sredstva iznose 1,08 milijardi eura, a sa svoje strane pozivamo domaće vlasti da finaliziraju reformsku agendu koja bi zemlji omogućila korištenje ovih fondova – objasnio je, dodavši kako će, osim reformi u Planu rasta, Bosna i Hercegovina također imati priliku iskoristiti prednosti snažnije integracije u jedinstveno europsko tržište, uključujući pridruživanje sustavu jedinstvenog platnog prometa u eurima, čime bi se dramatično smanjile naknade za novčane transakcije i proširili zeleni koridori na granicama s EU, omogućujući time brži protok robe preko granica. Sve u svemu, Bosna i Hercegovina ima, poručio je, ogromne koristi od svog partnerstva s Europskom unijom. Mehanizmi podrške EU igraju ključnu ulogu u podršci reformskim naporima zemlje, jačanju njezine konkurentnosti i poticanju socioekonomskog razvoja u skladu sa standardima EU. Ova podrška nastavlja se s daljnjim iskoracima Bosne i Hercegovine na europskom putu.
Koenig podsjeća kako je Europska unija daleko najveći investitor, partner i donator pomoći Bosni i Hercegovini, a iznosi podrške su još i veći ako računamo bilateralne investicije zemalja članica EU. Međutim, ove statistike su tek jedan dio priče. Na EU se ne treba gledati isključivo kao na donatora. Podrška EU, iznad svega, predstavlja ulaganje u budućnost mira i stabilnosti na cijelom kontinentu, naglasio je Koenig. U konačnici, dodao je, EU je utemeljen kao mirovni projekt, a veliki iznosi koje zemlje diljem Europe dobivaju iz proračuna EU su sredstva u prilog tom cilju. EU je opredijeljen za ulaganja u Bosnu i Hercegovinu kako bi podržao zemlju u njezinu cilju – pridruživanju EU, dosezanju standarda EU i jačanju prosperiteta i stabilnosti. Na tom putu velika prekretnica je i nedavno zeleno svjetlo Europskog vijeća za pristupne pregovore s Bosnom i Hercegovinom.
Važna podrška
Kroz Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA) III (2021. – 2027.) sredstva se dodjeljuju BiH godišnje na osnovi projektnih prijedloga koje zemlja dostavi, objasnio je Koenig. Projekti zahtijevaju temeljnu pripremu i usklađivanje sa sektorskim strategijama za korištenje sredstava u punom obujmu i ocjenjuju se na osnovi zrelosti projekta i relevantnosti politika, kao i njihove povezanosti s reformskim procesima, što zahtijeva koordinaciju zainteresiranih aktera. Kroz IPA III BiH je dobila sredstva u vrijednosti od 256 milijuna eura za razdoblje 2021. do 2023. godine, uključujući paket energetske podrške od 70 milijuna eura pomoći ugroženim kućanstvima u kontekstu rastućih cijena, kao i za podršku energetskoj tranziciji. Nadalje, BiH je korisnica i regionalne podrške EU kroz IPA program za više zemalja, uključujući programe prekogranične suradnje, programe civilnog društva i medija i Investicijski okvir za zapadni Balkan (WBIF). Podrška EU kroz bespovratna sredstva koja se plasiraju putem Investicijskog okvira iznosi 1,1 milijardu eura u grantovima te obuhvaća tehničku pomoć i investicijske radove.
Izvor: Vecernji.hr
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.