Danas je u prostorijama Privredne komore RS u Banjaluci održan Javno – privatni dijalog o politikama malih i srednjih preduzeća (MSP), u organizaciji Ministarstva privrede i poduzetništva u Republici Srpskoj (MPP RS) i Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ). Dijalog je podržan je kroz projekat Inovacije i digitalizacija malih i srednjih preduzeća u Bosni i Hercegovini, koji sufinansiraju Evropska unija i Vlada SR Njemačke.
Cilj dijaloga je da doprinese zajedničkom kreiranju javnih politika usmjerenih ka poboljšanju poslovnog okruženja, kao i formulisanje zajedničkih zaključaka koji će doprinijeti kreiranju konkretnih mjera u oblasti digitalizacije i inovacija u svim oblastima djelovanja malih i srednjih preduzeća u Republici Srpskoj, te ažuriranje akcionog plana podršku inovacijama za mala i srednja preduzeća u RS, čemu je doprinijela diskusija i razmjena dobrih praksi i iskustava preduzetnika/ca i institucija.
‘’Projekat Inovacije i digitalizacija malih i srednjih preduzeća u Bosni i Hercegovini ima za cilj unapređenje inovativnih kapaciteta firmi i njihove konkurentske pozicije korištenjem digitalnih tehnologija. Kroz ovaj projekat, pored ostalog, sarađujemo i sa vladinim institucijama kako bismo unaprijedili implementaciju evropskog Akta o malom biznisu u BiH. U sklopu projektne podrške, podržavamo i organizaciju javno-privatnih dijaloga, koji potiču interakciju između institucija koje kreiraju i implementiraju politike u ovoj oblasti, te krajnjih korisnika tih politika, malih i srednjih preduzeća. Sama tema inovacija je izuzetno aktuelna, kako zbog značaja inovacija u jačanju konkuretnosti preduzeća na tržištu, tako i zbog trenutno loše pozicije BiH na globalnoj listi zemalja u ovoj oblasti (77. od 132. rangirane zemlje svijeta u 2023. godini), te procesa ažuriranja akcionog plana za podršku inovacija u Republici Srpskoj koji je u toku.’’ – izjavio je g. Donald Prohaska, zamjenik voditelja projekta/ viši savjetnik, GIZ.
Digitalna tranzicija kroz koju trenutno prolaze mala i srednja preduzeća bi bila nemoguća bez javno-privatnih dijaloga svih aktera, te inovativnosti u poslovanju o kojoj je govorio g. Frank Wältring, stručnjak iz Njemačke. On je istakao da je inovacija u smislu digitalne tranzicije jako bitna za konkurentsku poziciju preduzeća, te poručio da je vrijeme da se demistifikuje rad na inovacijama i digitalizaciji, te da se one moraju početi istraživati kroz konkretno djelovanje na različitim nivoima. U tom smislu, neophodno ne samo da se inoviranje vrši u preduzeću, što je vrh ledenog brijega, već je vrlo važno i da postoje inovativne institucije za podršku tj. inovativne usluge za MSP kao i inovativne politike koje podržavaju inovacije u preduzeću.
“Digitalizacija malih i srednjih preduzeća je neophodna jer povećava šanse privrednog subjekta na tržištu. Oni privredni subjekti koji se ne budu digitalizovali u budućnosti, ostaće u prošlom vremenu. Ministarstvo privrede i preduzetništva RS nudi podsticaje po raznim osnovama, između ostalog za digitalnu tranziciju MSP kao i za tehnološke inovacije. Uz naše partnere, i u budućnosti ćemo podsticati digitalizaciju, olakšavajući procedure za subjekte koji žele aplicirati za grantove. Želja Ministarstva je i da proširi podsticaje na nove kategorije inovacija kao i da poveća iznose grantova za digitalnu transformaciju prema mogućnostima budžeta, kako bi se uskladili sa realnim cijenama digitalnih alata i mašina na današnjem tržištu. ”- izjavila je gđa Milka Latinčić, načelnica Odjeljenja za razvoj malih i srednjih preduzeća i preduzetništva u Ministarstvu privrede i preduzetništva Republike Srpske.
Istaknuto je da je Ministarstvo u protekle dvije godine podržalo 91 privredni subjekt u procesima inovacija i digitalne transformacije u ukupnom iznosu od oko 1,5 miliona KM. Takođe je MPP RS podržao pristupni proces EU sredstvima programa Digitalna Europa kome će naša preduzeća i organizacije moći pristupiti od 2024. godine, a koji ima ukupan budžet od 7,5 milijardi eura.
Gđa Sandra Đukanović, menadžerica firme Vendom d.o.o je govorila o iskustvu digitalizacije koje je njena firma započela 2019. godine. Ubrzo nakon toga su dobili podršku GIZ-a i ovaj proces je išao brže i lakše, uz povećanje poslovnih rezultata. Ona ističe da je ispočetka u firmi bio veliki otpor promjenama od strane zaposlenih i da je to zahtijevalo niz obuka i prilagođavanje novom sistemu rada, ali da im je danas poslovanje olakšano, uz zaključak da je digitalizacija proces koji nema kraj i da su i dalje spremni da napreduju.
U diskusiji je istaknuto da dio preduzeća nije ni započeo digitalnu transformaciju iako ona kao proces uveliko utiče na pozitivno pozicioniranje poslovnog subjekta na tržištu. U ovim preduzećima i dalje postoji nedostatak svjesnosti kako menadžmenta tako i zaposlenika u kompanijama, te je istaknuta neophodnost promovisanja dobrih primjera digitalizacije domaćih preduzeća putem saradnje više institucija, uključujući i Mrežu za digitalnu transformaciju RS.
Gđa Nikolina Dorontić Alibabić iz Centra za digitalnu transformaciju Privredne komore Republike Srpske je predstavila digitalni hab IDEMO, razvijen kroz projekat “Inovacije i digitalizacija malih i srednjih preduzeća/EU4DigitalSME” koji pruža podršku digitalnim inovacijama u sektoru metala i drvoprerađivačkoj industriji, kroz edukacije i treninge, umrežavanje i pronalaženje investitora.
Zaključak je da je digitalna tranzicija proces koji je neophodan kako bi preduzeća unaprijedila konkurentnost kako na domaćem tako i na globalnom tržištu, te kako u njoj trebaju učestvovati poslovni subjekti i donosioci odluka. Postoje već određene mjere i platforme koje pomažu preduzeća u ovom procesu, a istaknuto je da treba povećati znanje o ovom procesu kod svih aktera, kako bi što veći broj preduzeća pristupio procesu digitalizacije.
Neophodna je i razmjena dobrih praksi kao i uvažavanje specifičnosti pojedinih sektora privrede i različitih potreba za podrškom.
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.