Na današnji dan prije 20 godina obnovljen je Stari most u Mostaru.
Stari most u Mostaru sagrađen je 1566. godine, a srušen je tijekom rata 1993. godine. Njegova obnova započela je 1999. godine, a završena svečanost otvaranja održana je 23. srpnja 2004. godine, nakon pet godina intenzivnog rada.
Projekt obnove bio je kompleksan i zahtjevan, kako građevinski, tako i u kontekstu izgradnje veza među ljudima s obje obale rijeke Neretve.
Obnova je počela potpisivanjem Sporazuma u lipnju 1999. godine u kojem su sudjelovali UNESCO, gradonačelnik Mostara Ivan Prskalo, dogradonačelnik Safet Oručević i ministar vanjskih poslova BiH Jadranko Prlić.
Nakon potpisivanja Sporazuma, već iduće godine krenulo se u osnivanje Agencije za izgradnju Staroga mosta i obnove kulturne baštine Mostara (PCU). Za direktora Agencije imenovan je Rusmir Ćišić, a za njegova zamjenika Tihomir Rozić.
Svjetska banka je za obnovu Starog mosta prvi put odobrila kredit za kulturnu baštinu, i to u iznosu od četiri milijuna dolara s odgodom plaćanja od 10 godina, povratom od 35 godina, uz kamatu od 1,5 posto. Talijanska Vlada još je dala tri milijuna dolara, te turska dva milijuna dolara, nizozemska Vlada milijun dolara, dok u čitavom projektu Grad Mostar sudjeluje s dva milijuna dolara.
Među prvim donatorima za obnovu bila je i hrvatska vlada sa 600 tisuća dolara. Razvojna banka Vijeća Europe donirala je jedan milijun američkih dolara. Francuska je donirala tehničku opremu i pripremu izrade projektne dokumentacije obnove mosta.
Sredstva su, pored obnove Starog mosta, utrošena i na obnovu razrušene kule s obje strane mosta te popratnih objekata. Tim sredstvima su obnovljeni i Napretkov konvikt, Vakufski dvor i Vladičanski dvor.
Svečanost otvorenja Starog mosta prije 20 godina pratili su brojni uzvanici iz zemlje i izaslanstva iz više od 50 zemalja svijeta. Televizijski prijenos priredbe na Starome mostu preuzele su i neke inozemne televizijske kuće, dok su 22 zrakoplova sletjela tada u Zračnu luku Mostar.
U Mostar je zrakoplovom doputovao i princ Charles, predsjednik Republike Hrvatske Stipe Mesić, premijer Ivo Sanader, izaslanstvo Rumunjske i Italije. Više od 60 državnih izaslanstava došlo je na svečanost otvorenja, šest predsjednika zemalja i više premijera, a u Mostar je stigao i posebni Papin izaslanik Santos April.
Voditelj tadašnjeg Press centra Miroslav Landeka kazao je Feni da je za praćenje svečanosti otvorenja bilo akreditirano oko 600 novinara, fotoreportera i snimatelja iz BiH, susjednih zemlja, Europe i svijeta. Dvadeset i osam televizijskih kuća iz cijelog svijeta preuzimalo je signal PBS, a CNN je emitirao reportažu iz Mostara u trajanju od deset minuta.
Bivši gradonačelnik Mostara Neven Tomić tada je izjavio da otvorenje Staroga mosta znači puno za Mostar u povijesnom, kulturnom i ekonomskom smislu.
Godinu dana nakon svečanog otvorenja obnovljenog mosta, 15. srpnja 2005. godine, Stari most službeno je uvršten na UNESCO-ov popis zaštićenih spomenika tijekom sjednice u Durbanu, Južna Afrika.
Inače, Stari most gradio se od istih materijala od kojih je rađen i prije 450 godina, kamen tenelija, žbuka koja je bila u to doba, kao i isti izolacijski materijal koji je napravljen od boksita i gline i koji nije dopuštao da voda ulazi u utrobu mosta, tako da je on unutra uvijek bio suh.
Most je imao i posebne kanalice, tako da ga voda nije mogla razarati. Olovo se također koristilo kao i prije, jedino što je upotrijebljen puno kvalitetniji švedski čelik.
Izvor: Fena
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.