Ambasador Johann Sattler, šef Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU pridružio se danas koordinisanoj terenskoj vježbi „Koordinacija i odgovor na katastrofe 2024” koju je organizovala Federalna uprava civilne zaštite danas u Nišićima kod Olova. Terenska vježba je poslužila kao primjer koordiniranih napora lokalnih službi da učinkovito učestvuju u Evropskom mehanizmu civilne zaštite, ključnom alatu za koordinaciju spremnosti i odgovora na katastrofe širom Evrope.
„Drago mi je što sam danas ovdje na ovoj jedinstvenoj terenskoj vježbi. Ovo je izuzetno važna oblast i ponosan sam na značajan napredak koji smo postigli tokom mog mandata u proteklih nekoliko godina. Razorne poplave 2014. godine natjerale su nas da shvatimo koliko je za BiH ključno da bude dio veće zajednice – porodice EU. Lakše je suočiti se s izazovima kada imate prijatelje koji stoje uz vas u trenucima potrebe. BiH je postala punopravna članica Evropskog mehanizma civilne zaštite, što znači da u slučaju elementarnih nepogoda može dobiti punu podršku i pružiti pomoć drugima, uz naknadu za pruženu pomoć. EU je tu i ostajemo najpostojaniji partner BiH. Sljedeći ključni korak na kojem radimo je pridruživanje BiH sistemu brojeva za hitne slučajeve 112, koji koristi većina zemalja širom kontinenta. Optimista sam da ćemo u bliskoj budućnosti napredovati u tome i uspješno to implementirati”, rekao je ambasador Sattler.
Terensku vježbu koordinirala je Federalna uprava civilne zaštite u saradnji sa Oružanim snagama BiH, Ministarstvom sigurnosti BiH, Vatrogasnom brigadom, specijalizovanim upravama civilne zaštite sa različitih nivoa vlasti, Ministarstvom unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo i Crvenim križem FBiH. Pokazali su koordiniranu akciju koja je neophodna za pravovremeno i efikasno reagovanje na prirodne i druge katastrofe i zaštitu života. Također je pokazan napredak zemlje u odgovoru na katastrofe i demonstrirano snažno partnerstvo između Evropske unije i Bosne i Hercegovine.
“Evropska unija je obezbijedila žirokoptere 2019. godine kroz program podrške mehanizaciji civilne zaštite koji su korišteni tokom pandemije kao i nedavno kada je naša specijalizirana jedinica vršila izviđanje požara na otvorenom prostoru prije angažovanja Oružanih snaga, što je značajno pomoglo u pripremi i odgovoru. Zahvalni smo na pomoći našim specijaliziranim jedinicama jer one prvenstveno vrše obuke i osposobljavanja sa standardima i smjernicama Evropske unije te mogu ravnopravno učestvovati u svim misijama u zemljama Evropske unije”, rekao je Aldin Brašnjić, direktor Federalne uprave civilne zaštite.
Od razornih poplava 2014. godine, Evropska unija je izdvojila preko 8 miliona KM za jačanje službi civilne zaštite BiH koje se sastoje od specijalizovane opreme, uključujući dva žirokoptera, alate za spašavanje i sisteme za transport i nadzor. Nabavljena oprema u kombinaciji s programima obuke i razvojem procjena rizika značajno je poboljšala otpornost zemlje na vanredne situacije.
Bosna i Hercegovina je članica Mehanizma civilne zaštite EU od 2022. godine, što je značajno poboljšalo spremnost zemlje u slučaju katastrofa i sposobnosti odgovora. Ovo članstvo je omogućilo pristup vitalnim resursima i finansiranju, ojačalo prekograničnu saradnju i unaprijedilo zaštitu građana tokom vanrednih situacija.
Članstvo u EU Mehanizmu civilne zaštite također predstavlja korak ka većoj integraciji Bosne i Hercegovine u EU. To signalizira posvećenost zemlje usklađivanju sa standardima EU i saradnji u kritičnim pitanjima, potencijalno jačajući njenu kandidaturu za punopravno članstvo u EU.
Evropska unija će nastaviti podržavati Bosnu i Hercegovinu u ovom sektoru uz dodatna osigurana sredstva za poboljšanje odgovora BiH na vanredne situacije. Sredstva će pomoći uvođenju jedinstvenog evropskog broja za hitne slučajeve 112 u Bosni i Hercegovini, koji se koristi na cijelom kontinentu.
Evropska unija ostaje posvećena podršci Bosni i Hercegovini osiguravajući da građani budu bolje zaštićeni u vrijeme krize i jačajući spremnost zemlje za svaki izazov koji se može pojaviti.
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.