Bosni i Hercegovini nedostaje kultura poštovanja ljudskih prava, medijskih sloboda i kritičkog mišljenja, te je potrebno redizajnirati novinarske vrijednosti, da bi se vratio glavni epitet novinarskoj profesiji, a to je sloboda kritičkog promišljanja i promocija novinarstva kao slobodne profesije u kojoj nema mjesta ni cenzuri ni autocenzuri.
Ovo je istaknuto tokom online konferencije „Sloboda medija: da li smo postali društvo cenzure i autocenzure“, koja je održana danas putem Zoom platforme, u organizaciji Centra za edukaciju Pro Educa, uz podršku Ambasade Kraljevine Holandije.
Istraživanje, koje je proveo Centar za edukaciju „Pro Educa“ i Udruženje BH novinari tokom 2019. godine, je pokazalo da se oko 43,4% medijskih radnika susreće sa cenzurom tokom obavljanja svojih profesionalnih zadataka, dok se sa autocenzurom suočilo 48,8% ispitanika. Ovi podaci pokazuju da je neophodna efikasnija uključenost institucija, medijskih udruženja i organizacija, akademske zajednice, kao i međunarodnih i domaćih organizacija civilnog društva u borbi za medijske slobode i slobodu izražavanja, kao i pravo javnosti na tačno i sveobuhvatno informisanje.
Reinout Vos, Ambasador Kraljevine Holandije u BiH je tokom otvaranja konferencije naglasio da je srećan i ponosan što Pro Educa uz podršku Kraljevine Holandije, kroz Matra program, doprinosi transformaciji bh. društva. „Ovaj projekat to konkretno radi kroz promociju slobode izražavanja, zaštite novinara i nezavisnosti medija. Ova pitanja su od krucijalnog značaja za sva demokratska društva, posebno u periodima krize kao što je ova sa pandemijom COVID-19 i zbog toga sam posebno zahvalan što ćemo o ovim pitanjima raspravljati i sa studentima i profesorima novinarstva. Nezavisnost medija i sigurnost novinara u BiH je pitanje koje treba riješiti i poboljšati i upravo zbog toga je prisustvo studenata i interes za ove teme neophodan i veoma važan“, istakao je Vos, dodajući da je borba za ljudska prava, uključujući slobodu izražavanja, proces i jedan od najvažnjih preduslova za pristup Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji.
Željka Šulc, šefica Odjela za odnose s javnošću Misije OSCE-a u BiH smatra da kritičko i na činjenicama zasnovano i nezavisno novinarstvo igra važnu ulogu u sistemu ravnoteže vlasti, koje je od ključne važnosti za djelotvorno funkcionisanje demokratske države, kao što je Bosna i Hercegovina. „Pravo na slobodu mišljenja i izražavanja, i sloboda medija predstavljaju ključne elemente OSCE-evog sveobuhvatnog koncepta sigurnosti, te naši prioriteti ostaju povećanje nivoa medijske pismenosti, borba protiv dezinformacija i zaštita novinarki i novinara. Mediji koji služe najboljem interesu javnosti ne smiju biti izloženi bilo kakvom pritisku, političkom, ekonomskom ili nekom drugom jer to vodi autocenzuri, što utiče na kvalitet izvještavanja“, kaže Šulc naglašavajući da takvi pritisci podrivaju ključnu ulogu koju mediji imaju a to je razmjena profesionalnih i objektivnih informacija sa građanima o pitanjima koji utiču na njihov svakodnevni život.
Branimir Đuričić, predsjednik Skupštine Udruženja novinara Republike Srpske je mišljenja da BIH nije postala, već ostala društvo cenzure i autocenzure, s obzirom da u vrijeme Josipa Broza Tita i komunističkog režima nije bilo moguće komentarisati i kritikovati lik Tita, komunističku partiju, samoupravljanje, bratstvo i jedinstveno i iz takvog sistema neslobode i cenzure se ušlo u sisteme u kojima političke partije upravljaju vodećim medijima. „ Autocenzure, ali prije svega cenzure, u našim medijima ima i ona zavisi od političkih i ekonomskih moćnika i tome bi trebalo da se suprostavimo, tu nema nikakve dileme.
Međunarodne organizacije i asocijacije novinara bi trebale da nam pomognu u tome na konkretniji način, ali i mi kao pojedinci moramo tu više da učinimo“, smatra Đuričić, dodajući da se predstavnici ovog Udruženje u svojim redakcijama i u javnim nastupima protive i sugerišu kada naiđu na pokušaj cenzure, ali je i to neodovljno i treba poboljšati trenutnu situaciju.
Učesnici konferencije su zaključili da je neophodno mijenjati okolnosti u kojima novinari rade, te unaprijeđivati kulturu poštovanja ljudskih prava, medijskih sloboda i kritičkog mišljenja, kao i zagovarati transparentnost medijskog vlasništva, finansiranje medija i izmjenu Krivičnih zakona u BiH, koji će omogućiti da nijedan napad na medijske radnike ne prođe bez osuđujućih rješenja za napadače.
Današnja konferencija je održana u okviru projekta “Free mind” koji je pokrenuo Centar za edukaciju Pro Educa iz Banjaluke uz podršku Ambasade Kraljevine Nizozemske u BiH. Projekat promoviše ideju slobode govora, slobode mišljenja i izražavanja, nezavisno novinarstvo, zaštitu novinara i kritičko posmatranje društvenih pojava. U okviru projekta od 17. do 19. juna 2021. godine biće održan i Festival #SlobodaNarodu koji će prvi put u Bosni i Hercegovini okupiti poznate učesnike iz ovih oblasti iz čitavog regiona, koji će učestvovati u nizu predavanja i panel diskusija.
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.