Zbog poremećaja na tržištu i rasta inflacije u Bosni i Hercegovini, Udruženje poslodavaca FBiH s granskim sindikatima pokrenulo je pregovore i ispregovaralo nove kolektivne ugovore kojima se predviđa daljnji rast plaća u realnom sektoru, ocijenio je u razgovoru za Fenu direktor tog udruženja Mario Nenadić.
Napominje kako službeni podaci pokazuju da inflacija u Federaciji BiH iznosi oko 17,6 posto i da cijene rastu zbog čega je potrebno žurno raditi na stvaranju preduvjeta za povećanje plaća.
Pritom naglašava kako trebaju rasti sve plaće, a ne samo minimalne.
– Poslodavci su predložili paket mjera koje bi doprinijele unaprjeđenju poslovnog ambijenta, pa time i povećanju plaća. To se prije svega odnosi na smanjenje doprinosa i poreza, brojnih i neprihvatljivih parafiskalnih nameta u poslovanju, kao i drugih opterećenja cijene rada. Rast plaća je interes i samih poslodavaca i na tom tragu, narednih dana, zatražili smo i razgovore s parlamentarnim strankama s ciljem traganja za konkretnim rješenjima – kaže direktor Udruženja poslodavaca FBiH i dodaje da “pod hitno moramo mijenjati postojeće stanje prema kojem plaćamo najveće doprinose na plaće u regiji, ali i šire”.
Nedostaju radnici u građevinarstvu, drvnoj industriji, uslužnim djelatnostima
Kad je u pitanju nedostatak radne snage u pojedinim sektorima, navodi kako nam radnici nedostaju u proizvodnim djelatnostima, građevinarstvu, drvnoj industriji, uslužnim djelatnostima…
Istodobno, događa se da izvozimo visoko obrazovanu radnu snagu, a uvozimo niskokvalificiranu.
– Neke mjere i vođenje pogrešne politike, doprinose takvom stanju, ali i odlasku radnika generalno. Pored nepostojanja sistemskih rješenja kojima bi se olakšalo poslovanje i smanjila opterećenja cijene rada i poslovanja generalno, olako potpisujemo i razne sporazume koji idu u korist takvom stanju, pri čemu postajemo servis radne snage drugima zemljama – dodaje Nenadić.
Kako zadržati radnike u BiH?
Po njegovim riječima, zadržavanje radnika u BiH, ali i nezaposlenih građana, ovisi od čitavog spektra ključnih i neophodnih reformi u društvu.
Prioritetne aktivnosti vlasti i poslodavaca, kako kaže, trebaju biti bazirane na rastu neto plaće i poboljšanju položaja radnika.
– Nije rješenje rast bruto plaće, nego se moraju donijeti propisi i mjere koji će osigurati rast neto plaće, tj. onog dijela plaće koji se isplaćuje radniku ‘na ruke’, a s druge strane osigurati smanjenje ukupnih izdvajanja i opterećenja po ovom osnovu – ističe Nenadić.
Dalje navodi kako bilo koji daljnji rast bruto plaće sa sobom nosi nova opterećenja za poslodavce, a time i značajno povećanje cijena, čime je rast plaća u konačnici, nultog ili negativnog efekta po uposlenike.
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku prosječna mjesečna isplaćena bruto-plaća po zaposlenom za rujan 2022. godine u Federaciji BiH iznosi 1.766 KM. Prema istom izvoru, u odnosu na isti mjesec lani, prosječna mjesečna isplaćena bruto-plaća po zaposlenom nominalno je viša za 13,8 poto, a realno niža za 3,1 posto.
– Nas brinu iznosi bruto plaća, ali još više nas brine činjenica da iz tog iznosa bruto plaće, koji je ogromno opterećenje za poslovne subjekte, radnik dobiva premalo. To se mora pod hitno mijenjati – kaže Nenadić.
Kome su najviše rasle plaće?
Prema informacijama koje je objavio Federalni zavod za statistiku, u rujnu 2022. u odnosu na kolovoz ove godine, najveće povećanje prosječne mjesečne isplaćene neto plaće zabilježeno u djelatnosti administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti za 7,7, a zatim u djelatnosti obrazovanje za 3,9 posto.
Za kraj, na pitanje koliko posto radnika je dobilo jednokratnu novčanu pomoć i koliko je ona u prosjeku iznosila, direktor Udruženja poslodavaca FBiH odgovorio je kako nemaju točne podatke, ali da zna kako je veliki broj poslodavaca isplatio tu pomoć te je pozvao i ostale, ako su u prilici, da to učine u narednom razdoblju.
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.