U Bosni i Hercegovini su u septembru 2022. godine identificirana 652 migranta izvan privremenih prihvatnih centara – potvrdili su za Fenu iz Međunarodne organizacije za migracije (IOM) pozivajući se na posljednju, 15. rundu IOM-ove matrice za praćenje raseljavanja (DTM).
Uočen je jasan obrazac visoke mobilnosti migrantske populacije u BiH. U poređenju s prethodnom Rundom, broj uočenih migranata je znatno veći, za 34,6%, što je u skladu s rastom broja migranata registrovanih po dolasku u zemlju na sedmičnoj bazi, prema podacima Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine, kao i trendom koji se posljednjih mjeseci uočava na cijelom zapadnom Balkanu.
Nekoliko faktora mogu biti uzroci navedenim pojavama, uključujući povoljne vremenske prilike, ali i promjenu dinamike ruta u vezi s bezviznim režimima, kontrolama upravljanja granicom i mrežama trgovine ljudima i krijumčarenja migranata.
– Veliki dio migranata koji borave izvan službenih privremenih prihvatnih centara nalazi se u pograničnim područjima, posebno na graničnim prijelazima sa Evropskom unijom u Unsko-sanskom kantonu (32,9%), dok je 25,5% zabilježeno u Kantonu Sarajevo – navode iz IOM-a.
Na pitanje iz kojih zemalja migranti dolaze i koji je uzrok ponovnom prilivu, IOM se poziva na vlastite podatke od 16. oktobra, kada je u prihvatnim centrima u Bosni i Hercegovini najviše bilo dolazaka ljudi porijeklom iz Afganistana (49%), Burundija (34%), Pakistana (4%), Bangladeša (3% ) i Indije (1%).
Izvan službenih privremenih prihvatnih centara, timovi IOM-a za praćenje raseljavanja su u septembru najviše zabilježili prisustvo migranata iz Afganistana (58%), Pakistana (12,5%) i Burundija (11,3%).
Državljani Burundija su među tri najbrojnije skupine dolaznika, što je u skladu s podacima po dolasku u zemlju i prisutnosti u privremenim prihvatnim centrima, gdje je zabilježen nagli porast njihovog broja u posljednjih nekoliko mjeseci.
Na pitanje o smještajnim mogućnostima u Bosni i Hercegovini za privremeno zbrinjavanje migranata čiji cilj nije ovdje već u zemljama Evropske unije, odgovaraju da Bosna i Hercegovina ima dobar smještajni kapacitet.
Trenutno postoje četiri privremena prihvatna centra za migrante, tražioce azila i izbjeglice, dva u Kantonu Sarajevo i dva u Unsko-sanskom kantonu, s ukupno 4.577 kreveta. Od toga, 3.135 je bilo popunjeno, prema podacima od 16. oktobra 2022.
– Vlasti u Bosni i Hercegovini su sada spremnije odgovoriti na iznenadne promjene u broju migranata; izazovi ostaju uglavnom u smislu pritiska na centre jer boravak migranata postaje kraći (veliki promet), s većim kretanjem između centara, što za posljedicu ima veću potražnju za neprehrambenim artiklima, hranom, sanitarijama, pomoć u zaštiti, upućivanju na medicinske i psiho-socijalne službe itd. – odgovaraju također iz IOM-a.
Ta organizacija nastavlja podršku vlastima BiH u pružanju pomoći migrantima u neregularnoj situaciji, kako unutar tako i izvan privremenih prihvatnih centara.
IOM pruža direktnu pomoć u vidu smještaja, prehrambenih i neprehrambenih artikala, pristupa vodi, sanitarnim i higijenskim uslugama, kao i pomoći u zaštiti, uključujući upućivanje na specijalizirane službe. Također IOM raspoređuje mobilne timove da dopru do migranata na lokacijama tranzitnih tačaka te će nastaviti da podržava izgradnju institucionalnih kapaciteta za pregled, registraciju, upućivanje i pomoć ranjivim osobama u okviru mješovitih migracijskih tokova.
S druge strane, Evropska unija želi zaustaviti nelegalne dolaske migranata tzv. “balkanskom rutom”.
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.