Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine organiziralo je danas sastanak Foruma zainteresiranih/relevantnih subjekata o Zajedničkoj akciji Best-ReMaP u BiH, u saradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Federacije BiH i JZU Institut za javno zdravstvo Republike Srpske.
Projekt Best-ReMaP je finansiran grant sredstvima iz budžeta Trećeg zdravstvenog programa EU za 2019. godinu. Realizacija projekta započela je 1. oktobra 2020. godine i trajaje do 30. septembra ove godine.
Glavni ciljevi projekta su promocija zdrave ishrane, zaštita djece i adolescenata i javne nabavke hrane.
Sekretar Ministarstva civilnih poslova BiH Biljana Čamur Veselinović je izjavila novinarima da je Ministarstvo osiguralo učešće BiH u programu Evropske unije za zdravlje – Treći zdravstveni program, iz kojeg je finansiran ovaj projekt.
Projekt je koordiniralo Ministarstvo civilnih poslova, a implementirali su ga Federalni zavod za zdravlje i Institut za javno zdravstvo RS.
Po njenim riječima, tema projekta je bila kako da se unaprijedi zdrava ishrana djece u cilju njihovog zdravog razvoja, prije svega imajući u vidu sadržaj namirnica i prerađevina koji su u upotrebi, s aspekta količine zastupljenosti soli, masti i šećera.
Druga tema bila je vezana za rizike, odnosno ono čemu su djeca i adolescenti izloženi kada je u pitanju reklamiranje proizvoda, a jedna od tema bila je vezana za javne nabavke hrane u javnim ustanovama.
“Finalni cilj ovog projekta je razvijanje i jačanje svijesti o potrebi da vodimo računa o zdravoj ishrani djece, da vodimo računa o sadržaju proizvoda, da se unaprijede procesi nabavke kroz nabavku kvalitetnih namirnica koji će doprinijeti zdravlju djece i adolescenata, cjelokupnog stanovništva, posebno imajući u vidu da gojaznost predstavlja veliki rizik, da se povećava broj gojaznih osoba” navela je Čamur Veselinović.
Dodala je da to utiče na cjelokupno zdravlje stanovništva, te je potrebno posvetiti tome dodatnu pažnju.
Dragana Stojisavljević iz Instituta za javno zdravstvo RS je kazala da je jedan od zadataka bio da se istraži tržište u RS i da se utvrdi koliko se u velikim tržnim centrima, megamarketima, nalaze proizvodi koji su energetski gusti i nutritivno siromašni.
“Nažalost, kroz to istraživanje smo uočili da imamo veliki broj proizvoda koji imaju znatno veći sadržaj šećera izraženo na 100 grama ili znatno veći sadržaj soli izraženo na 100 grama ako to posmatramo kao jednu porciju, odnosno da su ti proizvodi dostupni djeci i adolescentima i, nažalost, dovode do nezdravih izbora, odnosno da su zdravi izbori daleko manje prisutni od onih nezdravih” kazala je Stojisavljevića.
Upitana kakve su generalno prehrembene navike djece i adolescenata, istaknula je da sva istraživanja koja su do sada provodili u RS ukazuju na to da te navike nisu na zavidnom nivu i da treba raditi od najranijeg uzrasta predškolskih ustanova, preko školskih i pokušati standardizovati ishranu.
“Mi smo u RS izradili Pravilnik koji definira, odnosno standardizuje ishranu predškolskih ustanova. Trenutno smo u fazi izrade pravilnika koji definira ishranu i način ishrane djece u školskim ustanovama” navela je Stojisavljević.
Koordinator Best-ReMaP projekta uime Zavoda za javno zdravstvo FBiH Aida Filipović-Hadžiomeragić je kazala da su najviše radili na tehničkim paketima koji se odnose na unapređenje monitoringa reformuliranja procesirane hrane, na reduciranje marketinga nezdrave hrane usmjerenog na djecu i na unapređenje postupka i legislative kao i alata za javnu nabavku hrane, odnosno nabavku hrane u javnim institucijama.
“To je jedan projekt koji adresira obezogenost, odnosno adresira gojaznost na populacionom nivou i adresira obezogeno okruženje, jer gojaznost nije samo problem individue, nego i društva u cjelini. Poseban je akcenat stavljen na obezogeno okruženje, jer je ono izuzetno važan rizikofaktor za formiranje izbora hrane, za formiranje prehrambenih navika” kazala je Filipović-Hadžiomeragić.
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.