Bosna i Hercegovina je bila domaćin redovne godišnje konferencije „Jugoistočnog evropskog medijskog foruma“, tokom čijeg dvodnevnog trajanja se kroz pet panela razgovaralo o poziciji medija u našoj zemlji, potom načinima izvještavanja o ratu u Ukrajini, kao i opštoj bezbjednosti novinara i novinarskim slobodama u Evropi.
Konferenciji je inače prisustvovalo više od 200 novinara kao i čelnika vodećih evropskih nevladinih organizacija, te eksperata za pitanja medijskih sloboda, zaštite novinara i novinarskog izvještavanja, naročito iz kriznih područja i to iz petnaest evropskih zemalja. Tokom šest tematskih panela i kroz otvorene interaktivne debate pored ostalog povučeno je niz paralela u pogledu rata u našoj zemlji i Ukrajini, pa i kad je izvještavanje po srijedi, s tim da je konstatovano kako društvene mreže doprinose puno bržem protoku informacija nego prije tridesetak godina.
Zaključeno je takođe da i dalje treba raditi na jačanju solidarnosti i povjerenja među novinarskim profesionalcima iz cijele Evrope pa i šire. Kad je riječ o BiH konstatovan je značajan pad novinarskih sloboda u odnosu na prije deset ili petnaest godina.
„Prije petnaestak godina BiH je prema zakonskoj regulativi bila apsolutni lider ne samo u regionu već i u ovom dijelu Evrope. Nažalost od tada smo što se novinarskih sloboda tiče pali za čak trideset mjesta“, rekla je generalna tajnica Udruženja BH novinari Borka Rudić. 
“Da situacija bude još teža u BH entitetu Republika Srpska je od strane novog predsjednika navedenog entiteta javno iskazana potreba za izmjenama zakona odnosno inkriminisanja klevete. I na ovaj način se nastavlja rušenje mediskih sloboda u BiH. Prvo, mi u ovom trenutku mi govorimo o političkoj volji za poštovanje medijskih prava i sloboda, što je zaista nedopustivo. Ovo dalje znači da smo nemoćni kao novinarska zajednica koja broji više od 300 tradicionalnih medija i oko 1.000 portala, da se suprostavi snazi tog političkog ne činjenja, odnosno urušavanja slobode izražavanja“, akcentirala je Rudić.
Dodatni problem je i visoka nekažnjivost jer samo 33 posto slučajeva prijetnji i napada na novinare i prijetnji smrću novinarima je riješeno u našu korist što je nedopustivo mali procenat.
„Među napadačima su ljudi poznati iz kriminalnog miljea ali i politički lideri. Svemu pobrojanom doprinosi i treća važna stvar a to je neujednačenost individualne i pravne zaštite u BiH“, istakla je Borka Rudić.
Vrlo je opasno mjenjanje postojeće zakonke regulative u oblasti medija i medijski sloboda. Upravo to se predlaže smatra Elvir Padalović, urednik banjalučkog portala Buka.
„Predsjednik Republike Srpske najavio je pooštravanje zakona upravo u ovoj oblasti što se odnosi na najavljeni Zakon o lažnim vijestima, potom onaj o govoru mržnje kao i uvođenju klevete u krivični zakon. Dakle mi imamo povratak onom mračnom dobu“, akcentirao je Padalović.
U ime jednog od suorganizatora konferencije, odnosno njenog tehničkog domaćina sarajevske Agencije „Boram“ ekspertica za odnose s javnošću i eminentna novinarka Samra Lučkin ističe da novinari dopuštaju da ih se bez gotovo ikakvog objektivnog povoda maltretira, odnosno ugrožava te je neophodna veća međusobna solidarnost među novinarima u cilju zaštite profesije i profesionalaca unutar nje. 
„Kad je riječ o inkriminizaciji klevete treba da se cijela novinarska zajednica udruži protiv ove zamisli te da pravosuđe procijeni koja je korist od vraćanja klevete u krivični zakon. Ja mislim da se ovim potezom želi na novinare izvršiti dodatni pritisak“, istakla je Lučkin.
Maja Sever, novinarka iz Hrvatske kao predsjednica Evropske federacije novinara čije je sjedište u Briselu ističe da će detaljnu informaciju o svemu kazanom na konferenciji, s akcentom na želju za izmjenom zakonske regulative proslijediti svim relevantim institucijama sa sjedištem u ovom gradu. 
„Na ovaj način ćemo izanalizirati možemo li napraviti dodatni pritisak, upozoriti ili savjetovati. Ključno je da svi, a posebno novinari u BiH djeluju jedinstveno u spriječavanju provođenja predloženog. Mislim da ako istinski svi djelujemo zajedno, imamo realne šanse da prijedloge izmjena zakona kojima se dodatno ugrožavaju novinarska prava i slobode, zaustavimo, odnosno spriječimo njihov ulazak u proceduru usvajanja“, rekla je Sever.
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.