Bosna Bank International (BBI) u okviru Sarajevo Business Foruma (SBF) 2020 i inicijative „Mi to možemo“, a u saradnji sa projektom „Dijaspora za razvoj“ organizirala je 5. SBF online sesiju“DIGITALNI OPORAVAK: Podrška digitalnoj transformaciji bh. kompanija kao odgovor na COVID-19”. Inače, „Dijaspora za razvoj“ (D4D) je projekat Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH i Vlade Švicarske, u partnerstvu sa UNDP BiH i IOM BiH. Moderatori 5. SBF sesije bili su prof. Eddie Custovic i prof. Damir Mitric, članovi Upravnog odbora BH Futures Foundation.
Cilj 5. SBF online sesije bio je razmjena najboljih praksi u procesima digitalizacije kao prvi korak ka oporavku, ali i kao sredstvo za nove tržišne mogućnosti koje će omogućiti BiH da se bolje integrira u postojeće i novoosnovane globalne lance vrijednosti i bude na prvom mjestu na novim tržištima.
U uvodnom izlaganju gđa. Steliana Nedera, rezidentna predstavnica UNDP-a u Bosni i Hercegovini naglasila je značaj digitalne transformacije za bh. kompanije.
„Svaka kriza nudi mogućnosti za promjene. Mnogi stručnjaci krizu COVID-19 vide kao “okidač” za masovnu digitalizaciju obrazovanja, upravljanja i poslovanja. Podrška procesa digitalizacije u privatnom sektoru kao ekonomskom pokretaču može značajno doprinijeti većoj otpornosti kompanija na ekonomsku krizu. Ne zaboravimo da BiH ima stratešku tržišnu prednost zahvaljujući utjecaju znanja i iskustva dijaspore. Konstantno smo svjedoci tranformacijske uloge dijaspore u razvojnim procesima, jer se poslovanje tiče globalne konkurentnosti – a dijaspora se pokazala ključnom u ovom procesu”,kazala je gđa. Steliana Nedera.
Kako iskoristiti krizu za unapređenje poslovanja u uvodnom izlaganju govorio je Amer Bukvić, predsjednik Uprave BBI banke.
„Suočeni sa pandemijom korona virusa inicirali smo online sesije i panele SBF-a kako bi pronašli rješenja za samoodrživu ekonomiju. Čak 22 stručnjaka iz privrednog i ekonomskog sektora okupljeni oko inicijative koja iz dana u dan raste pokušali su dati doprinos i identificirati mjere koje bi mogle stabilizirati ekonomiju, jer je pandemija korona virusa pokazala da se možemo osloniti samo na vlastite resurse kada se sve ekonomije zatvaraju. Osim ključnih oblasti kao što su poljoprivredna i prehrambena industrija, farmaceutska industrija i energija, identifikovali smo da da je nužno pružiti veću podršk razvoju novih biznisa i digitalizaciji. Kroz inicijativu „Mi to možemo“ planiramo formiranje online platforme za mala i srednja preduzeća putem koje bi se po ugledu na prodajnu platformu alibaba.com mogli promovirati i prodavati svoje proizvode i usluge. Ova platforma na početku je bila zamišljena kao alat koji bi domaćim privrednicima omogućio međusobno uvezivanje i prodaju, ali sada je taj plan proširen da nakon što zadovolje potrebe bh. tržišta svoje proizvode i izvoze. U ovim procesima veliku ulogu može odgirati dijaspora, obrazovani i uspješni Bosanci i Hercegovci iz cijelog svijeta koji bi mogli prenijeti znanja iz oblasti digitalizacije, ali i povezati domaće privrednike sa inostranim tržištima. Ovaj model bi mogao biti primjenjiv za sve zemlje regiona. Kako bi ovaj projekat i realizacija strateških smjernica bio uspješan važno je da se formira javno-privatno partnerstvo i da se svi uključe kako bi ojačali ekonomiju naše zemlje“, kazao je u uvodnom izlaganju Bukvić. Inače, inicijativa „Mi to možemo“ koju su do sada podržali mnogi, od članova Predsjedništva BiH, privrednih komora i Udruženja poslodavaca FBiH, te brojnih privrednika, sadrži više od 100 mjera sa konkretnim rješenjima koja bi trebala biti implementirana i koja bi ojačala bh. ekonomiju.
O tome kako kompanije u Bosni i Hercegovini digitaliziraju svoje usluge i pomažu drugim organizacijama da pojačaju otpornost kompanije usred pandemije COVID-19. govorili su ugledni panelisti predstavnici bh. kompanija koje dolaze iz IT sektora, robotike, finansijskih tehnologija i marketinga – gdin. Milan Kusmuk, DKR/MBT, gdin. Semir Musić, Lilium Digital, gđa. Samira Nuhanović, Softhouse Consulting, gdin. Orhan Gazibegović, Monri Payments i gdin. Kemal Bajramović, UNDP Accelerator Lab.
Jedan od moderatora SBF online sesije prof. Eddie Custovic na kraju panela izvukao je sljedeće zaključke:
„Digitilizacija državnih/javnih servisa je neophodna za funkcionalost države. Međutim, privredni sektor ne može čekati i mora iskoristiti ovaj trenutni period pandemije kao katalizator masovne i rapidne digitilizacije. Nije ključno samo prevazići izazove koji su pred nama, već moramo izaći jači iz ovoga, agilniji i sposobniji. Način poslovanja i biznis modeli se mijenjaju i tako se i mi moramo dodatno educirati kako ne bi kaskali za ostatkom tržišta nakon COVID-a. Moramo se prilagoditi globalnim trendovima, moramo se osloniti na znanje koje posjeduje naš kolektiv bosanskohercegovačke dijaspore, privredni eksperti i kompanije koje već rade izvrsne stvari. To je bila svrha današnjeg foruma, dati mali uvid u šta bh. kompanije već rade, i da druge također mogu krenuti tim putem. Najiskrenije vjerujem da Bosna i Hercegovina može iskoristiti ovu pandemiju kao lekciju, ali najviše kao podvig za nove uspjehe“, zaključuje prof. Custovic.
Merima Avdagić, projektna menadžerica projekta Dijaspora za razvoj koji je suorganizator ovog događaja, naglašava da je rad u sferi digitalnih tehnologija prirodna veza sa bh. dijasporom. „Razmjena iskustava i konkretnih rješenja unutar informacijskih i komunikacijskih tehnologija između stručnjaka iz dijaspore i bh. kompanija se nametnula kao jedna od ključnih tema za razvoj konkurentnosti lokalnog tržišta. Kao projekat, nastavit ćemo da podržavamo kreiranje ekosistema u ovoj oblasti kroz konkretne razvojne intervencije“.
Petu SBF online sesiju o digitalizaciji u BiH možete pronaći na zvaničnim profilima Sarajevo Business Foruma (SBF) i možete je pregledati na društvenim mrežama ili na you tube linku: https://youtu.be/jNEnVxOAkBo
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.