Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Nikola Špirić rekao je da oni koji hoće razvojni budžet na nivou zajedničkih institucija BiH ustvari žele ustavne promjene.
“Karakter budžeta zajedničkih institucija proizlazi iz ustavne konstitucije BiH. On može biti samo administrativnog karaktera, a nikako razvojnog i socijalnog jer te komponente budžeta su inkorporirane u budžete entiteta i kantona. Zato su jalove, politikantske i populističke rasprave onih koji žele da budžetu institucija BiH dodijele razvojnu ili socijalnu komponentu. To ne može ići bez promjena Ustava, pa oni koji se pozivaju na to prizivaju ustavne promjene”, rekao je Špirić u intervjuu Srni.
On je podsjetio da budžet institucija BiH nikada nije bio razvojni, već da služi za to da bi mogle funkcionisati zajedničke institucije.
“Iz samog naziva budžeta jasno je da je on namijenjen za troškove institucija i vraćanje kredita, odnosno za ispunjavanje međunarodnih obaveza BiH. Potpuno je nejasno zašto svaki put od Dejtona do danas moramo da krenemo od ove abecede ili azbuke”, naglasio je Špirić.
On je naveo da se nakon održane tri sjednice Doma naroda u jednom danu može biti zadovoljno što je budžet za 2020. godinu usvojen, dodajući da uloženi amandmani nisu prepreka za usaglašavanje različitih tekstova u dva doma Parlamentarne skupštine BiH.
“Ništa ovdje nije tako komplikovano u smislu procedura koliko se to pokušava predstaviti. Sve je to već odavno propisano Ustavom, zakonima i poslovnikom Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Brzina i konačan rezultat uglavnom su stvar političke volje, a ne procedura koje, svakako, moramo poštovati”, rekao je Špirić.
On je dodao da pretpostavlja da se od njega očekuje da kaže da sve može biti brzo i lako u procesu usvajanja budžeta jer je kao ministar finansija i trezora u Savjetu ministara u jednoj kalendarskoj godini u proceduru uputio tri nacrta budžeta i to za 2011, 2012. i 2013. godinu, koji su usvojeni.
“Imali smo tada i situacije kada su koalicije pucale na budžetu, ali oni su usvajani jer su bili plod realne politike i vizije onih koji vrše vlast i snose odgovornost. Već smo u drugoj polovini jula i sasvim je normalno da ovaj budžet ne može biti presudan za dalji tok događaja, kako se najčešće potencira u vezi sa raspisivanjem i održavanjem lokalnih izbora. U tom smislu ovdje je veći problem bio izbor članova CIK-a i ponašanje poslanika iz Republike Srpske u vezi s tim”, ocijenio je Špirić.
Predsjedavajući Doma naroda je rekao da se sada traže neka neuvjerljiva opravdanja da se navodno neusvajanjem budžeta bježi od izbora.
“Zašto bi SNSD bježao od izbora? Nama je još samo preostalo da preuzmemo na lokalnom nivou to malo opština gdje nismo na vlasti. Bolje nam je da to uradimo prije nego poslije. Dakle, moglo je i u oktobru. Ovi što se boje istinitih izbornih rezultata pribjegavaju polulegalnom imenovanju članova CIK-a i nekim izborima nakon izbora”, istakao je Špirić.
On je dodao da je njegov stav da niko ne treba da ucjenjuje i da ne treba da se dovodi u direktnu vezu donošenje odluka u Parlamentarnoj skupštini BiH sa sprovođenjem lokalnih izbora jer to niti je uporedivo niti je realno.
MIGRANTSKA KRIZA OGROMAN BEZBJEDNOSNI PROBLEM
Predsjedavajući Doma naroda, čiji je zaključak o održavanju sjednice o migrantskoj krizi usvojen, kaže da niko u BiH nema prave i realne informacije o broju migranata, njihovom smještaju, rutama kojima se kreću, zemljama iz kojih dolaze i njihovom identitetu.
“To je ogroman bezbjednosni problem koji ima i humanitarni aspekt. Zato bi trebalo više institucija da se istovremeno time bave. Ne može se to parcijalno rješavati. Uzmimo za primjer amandman u Predstavničkom domu da se izdvoji 450.000 KM za sprečavanje migrantske krize u Unsko–sanskom kantonu. Ne znam šta bi se dobilo time, to je više jednokratna pomoć. Ne može se podržati takav pristup da se reaguje tamo gdje su žarišta, umjesto da se problem sistemski rješava”, naglasio je Špirić.
On je istakao da je zbog cjelovitih rješenja ponudio zaključak održavanja plenarne sjednice kako bi bili dostavljeni egzaktni podaci i definisane najbolje mjere i zaključci po kojima treba da postupaju nadležne institucije.
“Krajnje je vrijeme da se tim problemom pozabavi najviša zakonodavna vlast i da se daju smjernice za izvršnu vlast, umjesto što imamo potpunu disharmoniju u kojoj jedno radi ministar, a drugo član Predsjedništva, dok nadležne službe spavaju. Ključno je ovdje da Ministarstvo bezbjednosti preuzme značajniju ulogu i da se na bolji način iskoordinišu policijske agencije. Ali da bi oni to uradili moraju imati jasnu trasu djelovanja i precizne smjernice”, istakao je Špirić.
On je rekao i da očekuje da će se kompletiranjem Savjeta ministara ispuniti uslovi za dostavljanje potrebnih podataka i za održavanje te plenarne sjednice.
ŽALOSNO ŠTO POSTOJE TERITORIJE U BiH GDJE NISU KONSTITUTIVNA SVA TRI NARODA
Ocjenjujući put BiH ka Evropskoj uniji, Špirić je rekao da je sve stagniralo pa i napredak na evropskom putu.
On je dodao da je nešto do BiH, a nešto i do globalne situacije, te da se gubilo vrijeme dok se formirala vlast, a da u Federaciji još nije ni završen taj proces, naglašavajući da to ima određene reperkusije u procesu evropskih integracija jer su to aktivnosti koje sprovode svi nivoi vlasti.
“Detekotvano je 14 prioriteta bitnih za kandidatski status BiH i približavanje EU. Parlamentarna skupština BiH ima važnu ulogu u ovom procesu. Zato je presudno da njene službe rade u punom kapacitetu i da učestvujemo u evropskim asocijacijama i projektima koji nas vode brže ka članstvu u EU”, konstatovao je Špirić.
On je dodao da očekuje da će se evropski put BiH značajnije otvoriti pod predsjedavanjem NJemačke i da će konkretne aktivnosti zamijeniti deklarativnu opredijeljenost pojedinih političara u BiH za EU-integracije.
Špirić je naglasio da je žalosno to što u BiH još postoje teritorije gdje nisu konstitutivna sva tri naroda i gdje Srbi nemaju svoje političke predstavnike.
“Srbi u Federaciji imaju još nešto malo snage i političke moći u četiri opštine u Kantonu 10. Tamo ostvaruju neke rezultate jer uspiju da izaberu načelnika. Izborili su se i za nekoliko mjesta u Domu naroda FBiH koji nikada od Dejtonskog sporazuma nije bio popunjen pa je, faktički, neustavan i nelegalan. U Sarajevskom kantonu, koji bi trebalo da je primjer, nemate Srba uopšte, nemaju svoje predstavnike nigdje, a ako se negdje i pojave to je kroz neke političke pratije koje im ne garantuju nacionalni identitet”, napomenuo je Špirić.
On je istakao da je problem što Srba u FBiH više nema i što to nikoga od vlasti u tom entitetu ne zanima.
“Naprotiv, oni čine sve da nema ni ovih koji su se vratili. To vam potvrđuju i italijanski sumnjivi otpad u Drvaru i Grahovu, NATO poligon u Glamoču i migrantski smještaji u Petrovcu”, izjavio je Špirić.
On je dodao da međunarodnoj zajednici to nije problem, da to niko ne osuđuje i da niko ne problematizuje položaj jednog naroda i nepostojanje entitetske vlasti ni dvije godine od opštih izbora.
“Sve je u redu što se krši u Federaciji i ništa ne valja što se poštuje u Republici Srpskoj. To je, nažalost, opis realnog stanja”, rekao je Špirić.
ZAUSTAVITI POKUŠAJE KONTROLE OBA IZ POLITIČKIH CENTARA MOĆI
Predsjedavajući Doma naroda, koji je i član Zajedničke komisije za nadzor nad radom Obavještajno-bezbjednosne agencije /OBA/, rekao je da je obavještajni sektor u BiH bez ikakve kontrole.
On je naveo da bi parlamentarna kontrola trebalo da bude glavna brana za to da služba ne postane politički plijen.
“Nažlost, procesi su otišli u sprotnom smjeru da služba kontroliše komisiju za nadzor. Sve je neophodno vratiti u zakonske okvire. U skoroj prošlosti imali smo nekoliko afera u obavještajnom sektoru i one su zataškane baš zbog političkog pokroviteljstva. Mislim da se to mora zaustaviti, a jedini način za to je uspostavljanje parlamentarne kontrole nad OBA-om”, zaključio je Špirić.
Izvor: Srna
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.