Moždani udar predstavlja iznenadno nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim materijama. Kao posljedica moždanog udara nastaje oštećenje onih funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju. Danas moždani udar predstavlja globalnu epidemiju koja ugrožava živote, zdravlje i kvalitetu života oboljele osobe.
Brojni su uzroci koji mogu dovesti do moždanog udara. Danas se zna da je do 20% moždanih udara posljedica poremećaja srčanog ritma – atrijalne fibrilacije. Atrijalna fibrilacija je jedan od najčešćih poremećaja srčanog ritma koji se javlja kod populacije starosti iznad 50 godina, a povezan je s brojnim tromboembolijskim komplikacijama.
Posljedica je nastanka izrazito brzih i nepravilnih električnih impulsa u atriju (pretkomori srca) frekvence od 400 do 600/min. Osobe s atrijalnom fibrilacijom mogu imati simptome u vidu povremenog, iznenadnog, ali često stalnog, brzog, nepravilnog i neujednačenog rada srca, bolova u grudima, omaglica, gubitaka svijesti.
Međutim, atrijalna fibrilacija može biti i bez simptoma, što predstavlja najveći problem jer se za vrijeme atrijalne fibrilacije stvara ugrušak (tromb) zbog kojeg osoba može dobiti moždani udar. Atrijalna fibrilacija nosi peterostruki rizik za nastanak moždanog udara, ponavljajućih moždanih udara i različitih tromboembolijskih događaja, rizik za razvoj srčane slabosti i demencije, a sve je praćeno slabim kvalitetom života osobe s atrijalnom fibrilacijom.
Stoga se prevencija moždanog udara zasniva na pravovremenom otkrivanju atrijalne fibrilacije. Europsko kardiološko društvo u preporukama za otkrivanja atrijalne fibrilacije objavljenih u septembru 2020. godine ističe prednosti korištenja pametnih tehnologija, a istraživanja pokazuju da upotrebna smartfona (pametnih mobitela i aplikacija) ima senzitivnost 91.5 − 98.5% i specifičnost 91.4 − 100% u otkrivanju ovog poremećaja srčanog ritma.
Ako ste i Vi stariji od 50 godina provjeriti svoj puls i srčani ritam pomoću smartfona i pametnih tehnologija. Za više informacija posjetite stranicu www.afib.ba.
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.