Prema posljednjim podatcima Udruženja doktora porodične/obiteljske medicine FBiH, u Bosni i Hercegovini nedostaje oko 50 posto specijalista obiteljske medicine, a odlazak iz zemlje iskusnog stručnog medicinskog kadra trend je koji zdravstvenom sustavu polako počinje stvarati probleme u funkcioniranju, ocijenila je u razgovoru za Fenu predsjednica Liječničke komore FBiH dr. Amila Bećirević.
Nedostatak novog kadra kao i odlazak liječnika iz BiH stvara i duge liste čekanja. Jedan liječnik skrbi o najmanje 2.000 pacijenata, a tijekom radnog vremena umjesto 35 pacijenata, pregleda njih i do 70.
Takvim stanjem nezadovoljni su i liječnici i pacijenti, jedni zbog preopterećenosti, a drugi jer im liječnici po pregledu mogu posvetiti svega oko pet minuta vremena.
Stoga, Liječnička komora FBiH već nekoliko godina apelira na nadležne i traži da se prime svi nezaposleni liječnici na neodređeno vrijeme, kao i da se u radni odnos primi tisuću medicinskih sestara i tehničara, te da se natječajna procedura pojednostavi.
Time bi se smatra dr. Bećirević zaustavio i odliv liječnika iz BiH u zapadne zemlje.
No, pored toga, dodaje ona, potrebno je programe specijalizacija i subspecijalizacija uskladiti sa suvremenim kretanjima u medicini, čime bi zainteresirali liječnike za ostanak, obrazovanje i rad u BiH.
Odlazak liječnika i medicinskog osoblja
– Najveći problem odlaska, ne samo liječnika, već uopćeno mladih ljudi iz naše zemlje jest to što ne vide perspektivu za sebe i obitelj, osjećaju nesigurnost, nestabilnost zemlje, vide da se u proteklom razdoblju ništa nije mijenjalo i ne vjeruju da su promjene moguće i u budućnosti – kazala je Bećirević.
S druge strane, napominje, politika igra veliku ulogu i u zdravstvu.
– Konstantno dokazivanje, predani rad, trud i energija nisu dovoljni da dobijete priliku napredovati ukoliko niste stranački opredijeljeni. To je jedan od razloga zbog kojeg se starije iskusnije kolege odlučuju napustiti zemlju i pronaći posao u društvu u kojem se jedino sposobnost i znanje uzimaju u obzir – ističe Bećirević.
Nezainteresiranost mladih liječnika za rad u ambulantama u manjim sredinama
Podatak o nedostatku specijalista obiteljske medicine dobiven je na osnovu izvještaja entitetskih zavoda za javno zdravstvo u kojima se navodi da u cijeloj BiH ima 746 specijalista obiteljske medicine, dok bi prema popisu stanovništva iz 2013. godine trebalo raditi 1.600 liječnika ove specijalnosti.
– Ako uzmemo u obzir činjenicu da prema standardima i normativima zdravstvene zaštite u FBiH na jednog liječnike obiteljske medicine dolazi 2.000 pacijenata, a da mi imamo nedostatak liječnika u skoro svim domovima zdravlja u Federaciji, onda možete shvatiti s kolikim obimom posla se u stvarnosti susreću liječnici obiteljske medicine u našoj zemlji – ustvrdila je predsjednica Liječničke komore FBiH, upozorivši da su ovi standardi u većini europskih zemalja niži i kreću se od jednog liječnika na 1.000 do 1.900 stanovnika.
Sve to, dodaje, utječe na kvalitetu zdravstvene zaštite, jer toliko preopterećen liječnik nema dovoljno vremena da se posveti svakom pacijentu.
S jedne strane liječnici se osjećaju kao da rade na pokretnoj traci, dodatno opterećeni nezadovoljstvom pacijenta, koji s druge strane opravdano smatra nedovoljnim pet do sedam minuta, koliko mu može posvetiti liječnik prilikom pregleda.
Bećirević upozorava i na svakodnevnu praksu u kojoj jedan liječnik tijekom radnog vremena umjesto 35 pacijenata, pregleda njih i do 70.
To nije slučaj samo s liječnicima opće medicine, već i s anesteziolozima, infektolozima, pulmolozima, pedijatrima, tako da se u skoro svim oblastima bilježe duge liste čekanja i manjak osoblja.
– Pored toga, susrećemo se sa nedovoljnom zainteresiranosti mladih liječnika za rad u ambulantama, u manjim sredinama, pa nerijetko imamo slučajeve u kojima liječnici iz npr. Goražda odlaze na specijalizaciju u Sarajevo, što im plaća njihova matična ustanova, a onda se ne vraćaju nazad, već se zadržavaju u većim centrima – ističe dr. Bećirević.
Drži da je težak i iscrpljujući svakodnevni rad, koji je uz to malo plaćen, svakako jedan od vodećih razloga emigracije liječnika.
(Ne)funkcionalan zdravstveni sustav
Uz nedostatak liječnika, prisutni su i drugi razlozi koji dovode do problema u funkcioniranju zdravstvenog sustava u našoj zemlji.
– Odlazak iskusnog stručnog medicinskog kadra trend je koji zdravstvenom sustavu polako započinje stvarati probleme u funkcioniranju, a naviše su na udaru manji gradovi i općine, kao i naselja oko većih gradova gdje se odlazak samo jednog liječnika mnogo više osjeti i otežava rad, ali i smanjuje kvalitetu usluge, koja je ionako neujednačena, jer opseg prava osiguranika na zdravstvenu zaštitu razlikuje se od županije do županije – naglašava predsjednica Liječničke komore FBiH.
S druge strane, tu su i Standardi i normativi zdravstvene zaštite koje je propisalo Federalno ministarstvo zdravstva, a koji predstavljaju stručno, znanstveno i iskustveno dogovorene norme, kojima se na realnim osnovama objektivizira rad u zdravstvu i garantira određena kvaliteta usluga.
– Realni normativi u zdravstvenoj zaštiti osiguravaju standardiziranost zdravstvenih usluga, kao i sigurnost i stabilnost zdravstvenog sustava. U prijevodu, koliko liječnika određenih specijalnosti je potrebno na određeni broj stanovnika i sl. Ovaj dokument poznatiji kao ‘Plava knjiga’ trebao bi biti ‘sveto pismo’ za liječnike, a u suštini on uopće ne prati ubrzan razvoj medicine, potrebe pacijenata, organizaciju zdravstvenih ustanova, jer je posljednji put revidiran 2014. godine i od tada se primjenjuje bez izmjena – ističe Bećirević.
Dodaje kako se otad do danas promijenio i broj stanovnika u Federaciji i struktura vodećih bolesti među populacijom, a medicina je daleko otišla.
– Tako, prema važećim standardima i normativima nama ne nedostaje kadra, imamo ga i više nego što treba, ali prema stvarnim potrebama s terena u svakodnevnom radu susrećemo se s nedostatkom osoblja. Razlog je što propisi ne prate promjene na terenu niti stvarno stanje. Na papiru sve funkcionira, a u stvarnosti se suočavamo s ozbiljnim nedostatkom kadra, koji nemamo mogućnost da nadomjestimo niti kroz nova zapošljavanja niti kroz nove specijalizacije i edukacije – pojašnjava dr. Bećirević.
Smatra kako su upravo izmjene ovog dokumenta ključne za promjene zdravstvenih politika, praćenje trendova u medicini i uopćeno dostizanje nivoa bolje zdravstvene zaštite kojom bi trebali biti zadovoljni svi i uposlenici u zdravstvenim ustanovama i pacijenti.
– Uključivanje što šire stručne zajednice je od ogromnog značaja za unapređenje ovog temeljnog dokumenta u oblasti zdravstva, stoga je Federalna liječnička komora tijekom prošle godine uputila molbu svim subjektima u sektoru zdravstva da se uključe u reviziju Plave knjige – ističe Bećirević.
Nadalje, smatra i kako menadžeri zdravstvenih ustanova trebaju bolje organizirati posao u odnosu na dosadašnju praksu.
Trebaju maksimalno iskoristiti liječnike koji su im na dispoziciji, kao i sve zaposlenike jer, kako kaže Bećirević, Plava knjiga je formalno pravni propis, a organizacija posla na terenu u samim zdravstvenim ustanovama, ipak, igra ključnu ulogu.
Po njoj, zdravstveni sustav je inače među najkompleksnijim sustavima u svakoj državi, a u našoj zemlji još i više jer je naš decentraliziran, čime se u neku ruku i smanjuje njegova efektivnost.
Sustav zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja u Federaciji BiH je, u skladu s Ustavom FBiH i zakonskim propisima donesenim na temelju Ustava, koncipiran na načelima podijeljene nadležnosti između federalne i županijskih vlasti.
– Pored ove činjenice, potrebno je nužno naglasiti, u cilju prikazivanja stvarne situacije, i na brojne probleme koji već godinama postoje u zdravstvu Federacije, a to su duge liste čekanja na pojedine zdravstvene usluge i lijekove, nestašica pojedinih lijekova, neujednačen opseg prava osiguranika na zdravstvenu zaštitu po županijama, nepostojanje kapaciteta za liječenje određenih bolesti u FBiH čime bi se troškovi zdravstvene zaštite u inozemstvu značajno smanjili itd. Stoga od kolega liječnika koji se nalaze na različitim pozicijama u vlasti, na svim razinama, od onih koji su direktno uključeni u kreiranje politika i zakona, očekujemo da pokrenu inicijative i učine sve što je u njihovoj moći da se reforma zdravstvenog sustava nastavi brže i kvalitetnije i da se pronađu efikasna rješenja – zaključila je Bećirević.
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.