RNU "Radio Brčko" Brčko distrikt BiH
BiH

U FBiH u maju potrošeno 5,5 milijardi KM: Evo koji kanton i općina dominiraju

Podatak prema kojemu je u Federaciji BiH u maju potrošeno više od 5,5 milijardi maraka na kupnju proizvoda i usluga, a što je zaključak na koji upućuje podatak Porezne uprave Federacije o prometu preko fiskalnih uređaja, jasno svjedoči o porastu osobne potrošnje, što je s jedne strane objašnjivo i dalje visokim inflacijskim kretanjima, a s druge mogućnošću bolje kupovne moći.

Ukupno evidentiran promet preko fiskalnih uređaja u navedenom mjesecu iznosio je 5.562,985.341 marku, što je za gotovo 214,3 miliona maraka više u odnosu na maj protekle godine.

Uvidom u poredak općina i gradova s najvećom evidentiranom potrošnjom preko fiskalnih uređaja u prvih deset se, očekivano, nalaze lokalne zajednice poput Mostara, Novog Grada Sarajevo, Tuzle, Ilidže, ali i znatno manji gradovi, poput Širokog Brijega, Tešnja i Lukavca -lokalnih samouprava koje su svojevrsni gospodarski fenomeni s obzirom na relativno mali broj stanovnika, ali s izraženom ekonomskom aktivnošću.

Na prvom mjestu u Federaciji BiH, kada govorimo o potrošnji, nalazi se Ilidža, a u kojoj je u maju zabilježen promet od 480,4 miliona maraka, a koja je, osim toga, zabilježila i najveći porast u odnosu na maj prošle godine, i to za 90 miliona maraka. Slijedi općina Novi Grad Sarajevo s 441,7 miliona maraka evidentiranog prometa, dok je na trećem mjestu Grad Tuzla s 333,1 milion maraka prometa i značajnim porastom od 33,7 miliona maraka u odnosu na lanjski maj.

Četvrto mjesto drži Mostar s evidentiranim prometom od 313,7 miliona maraka, a slijede Sarajevo Centar s 292,3 te Zenica s 228,6 miliona maraka. U društvu velikih gradova našli se i oni brojem stanovnika manji, no s respektabilnom ekonomskom aktivnošću koja se, uz ostalo, manifestira i kroz potrošnju preko fiskalnih uređaja. Tako je ona u Tešnju u maju iznosila 226,6 miliona maraka, u Lukavcu 149,9, a u Širokom Brijegu 142,7 miliona maraka. Valja navesti i kako 7. mjesto po potrošnji drži općina Novo Sarajevo s 203 miliona maraka.

Od ukupnog broja instaliranih fiskalnih uređaja, 30 posto dostavlja dnevna izvješća s pojedinačnim iznosom računa, a 70 posto dostavlja zbirno dnevno izvješće fiskalnih računa. U odnosu na 31. maja 2023. godine, broj fiskalnih uređaja veći je za 5287, a evidentirani promet u maju 2024. godine veći je u odnosu na maj 2023. godine za 214,295.278,40 KM.

Općina s najvećim brojem fiskalnih uređaja na dan 31. maja 2024. godine je Centar Sarajevo, na čijem je području instaliran 6741 fiskalni uređaj, dok je općina s najmanjim brojem fiskalnih uređaja na dan 31. maja 2024. godine Dobretići, na čijem je području instalirano šest fiskalnih uređaja.

Kada govorimo o stanju na tržištu rada, broj zaposlenih prema prebivalištu zaposlenika na dan 31. maja 2024. godine iznosio je 548.183, a u odnosu na objavljeni podatak o broju zaposlenih na dan 31. maja 2023. godine, kada je broj zaposlenih iznosio 541.084, ovaj broj je veći za 7099. Vidljivo je i kako je samo u mjesec dana zaposleno više od dvije tisuće ljudi, odnosno podatak s kraja maja je u odnosu na podatak o broju zaposlenih na dan 30. aprila 2024. godine veći za 2005.

U kontekstu kantona najveći broj zaposlenih bilježi Kanton Sarajevo, i to 149.462; slijede Tuzlanski sa 105.363, Zeničko-dobojski s 87.804 te Hercegovačko-neretvanska s 56.914 zaposlenih. U Srednjobosanskoj kantoni zabilježeno je 52.118 zaposlenih po prebivalištu osiguranika, u Unsko-sanskoj 39.545, a u Zapadnohercegovačkoj 22.482 zaposlenih.

Na osmom mjestu je Kanton 10 s 11.766 zaposlenih, a nakon nje slijede Bosansko-podrinjski sa 7474 te Posavska s 5873 zaposlenih. Značajno je napomenuti i kako većina kantona bilježi porast broja zaposlenih, a kada se tome dodaju i novi programi zapošljavanja koji bi se trebali realizirati u ovoj godini, za očekivati je i još bolje pokazatelje iduće godine u ovo vrijeme, prenosi Večernji.

Izvor: Radio Sarajevo

Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na USLOVI KORIŠTENJA.