Složena ekonomska situacija, poremećni lanci snabdijevanja i skuplje sirovine samo su neke od posljedica ukrajinske krize na privredu i privredna kretanja u BiH, ističe za Srnu predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Ahmet Egrlić.
Egrlić navodi da nema grane privrede u BiH koja nije osjetila posljedice ove krize i precizira da se njeni direktni efekti odnose na spoljnotrgovinski promet BiH sa Rusijom i Ukrajinom.
Tu je najpogođeniji segment izvoz voća i lijekova, kako zbog otežanog transporta tako i zbog pitanja platnog prometa i naplate dospjelih potraživanja.
Prema njegovim riječima, najranjiviji je poljoprivredno-prehrambeni sektor, a naruku ne idu ni restrikcije koje su neke zemlje uvele BiH za nabavku sirovina, proizvoda.
“Cijene sirovina su, u prosjeku, povećane za 40 do 60 odsto, a cijene ambalaže i pakovanje od 20 do 40 odsto, ukoliko ih je moguće nabaviti u traženoj količini, što utiče na trenutne maloprodjane cijene. Takođe, generalno tržište je nestabilno i skoro na dnevnoj osnovi mijenjaju se cijene sirovina u prerađivačkoj industriji”, naglašava Egrlić i dodaje da je cijena uvoznog mineralnog đubriva znatno povećana u prethodnom periodu.
On navodi da se i peradarski sektor, jedan od najrazvijenijih podsektora poljoprivredno-prehrambene industrije, suočava sa velikim izazovima kod nabavke sirovine, te da u posljednjih 10 godina cijena sojine sačme nikad nije bila viša nego danas, što utiče i na samu proizvodnju.
Prema njegovim riječima, ukrajinska kriza odrazila se na kompanije BiH u tri pravca – gubitak inostranog tržišta ili gubitak određenih ino-kupaca, prekidi i otežan lanac snabdijevanja, te rast cijena i inflatorni pritisak.
“Ne smijemo zaboraviti na porast cijena energenata koji vrši dodatni pritisak na sve kompanije u BiH. Nisu one sve u istom položaju da bi se na isti način mogle izboriti sa ovakvim pritiscima”, napominje Egrlić, uz ocjenu da firme moraju pokazati fleksibilnost, te tražiti alternativne dobavljače.
U traganju, Spoljnotrgovisnka komora BiH stoji na raspolaganju kompanijama, putem svojih međunarodnih baza dobavljača, te putem incijative da se trenutno prikupljaju zahtjevi privrednika koji se odnose na upućivanje prijedloga Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa za uvrštavanje određenih repromaterijala, odnosno sirovina, u odluku o privremenoj suspenziji carina na određene repromaterijale ili sirovine za 2023. godinu.
“Budući da ekonomija BiH većinu svog izvoza zasniva na izvozu u EU, a naročito metalska i elektro industrija, od velikog značaja je ekonomska situacija u zemljama partnerima i njihova fleksibilnost u prenebregavanju krize”, kaže Egrlić u intervjuu Srni.
On poručuje da se ne smiju zanemariti ni nestabilne cijene energenata, te podsjeća da su, otkako je počeo rat u Ukrajini, cijene goriva naglo porasle u mnogim regijama, a na nekim mjestima se gotovo udvostručile, posebno na evropskom kontinentu i u Americi, uzrokujući ozbiljne poteškoće u prilivu novca za drumske transportne operatere.
Prema Egrlićevim riječima, trgovine i lanci nabavke pravdaju povećanja cijena i ograničenja dostupnosti proizvoda zbog problema u snabdijevanju, koji proizlaze iz industrije drumskog transporta, koja se bori da zadovolji rastuću potražnju i ostane solventna.
“Transportni operateri više nisu u mogućnosti da upravljaju uslugama mobilnosti i logistike u jasnom i predvidivom operativnom okruženju. Dok se bore s dugoročnim ugovornim sporazumima, mala i srednja preduzeća posebno su primorana da prestanu pružati usluge svojim klijentima. Ona neće biti u mogućnosti da izvrše potrebna ulaganja koja su potrebna da bi se pridržavali većeg pritiska politike dekarbonizacije”, pojašnjava predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Ahmet Egrlić.
On smatra da nadležne institucije u BiH moraju podržati drumske prevoznike i osnovne usluge koje pružaju ekonomijama i zajednicama koje zavise od njih, te napraviti razliku između komercijalne i privatne upotrebe dizela.
Treba smanjiti poreze /porez na dodatu vrijednost, akcize/, uravnotežiti snabdijevanje oslobađanjem strateških rezervi nafte i gasa, te podržati gotovinski tok operatera odlaganjem plaćanja poreza i socijalnih dažbina, podsticanjem odgađanja otplate privatnih kredita i lizinga.
“Međunarodni drumski prevoz roba i putnika zavisan je od cijene dizel-goriva, te svako vidljivo povećenje cijena dizel-goriva, kako na tržištu u BiH tako van nje, neminovno dovodi do povećanja cijena ovih usluga”, upozorava Egrlić.
On podsjeća da kod međunarodnog prevoza tereta /koji prevoznici iz BiH mogu obavljati ne samo bilaterano, nego i između trećih država/ na cijenu transportne usluge utiče cijena dizel-goriva na ruti obavljanja takvog prevoza, dok je unutrašnji prevoz robe i putnika zavisan od cijene goriva na tržištu BiH i u skladu s tim definiše cijenu usluge.
“Prevoznici koji već do sada nisu išli u povećanje cijena definitvno će to učiniti, a za to je više razloga. Smanjen obim rada, kao i broj prevezenih putnika koji je uzrokovan pandemijom virusa korona. Smanjenje obima rada u prevozu ne prati paralelno smanjenje svih troškova poslovanja ovih kompanija. Mnogi troškovi poslovanja ostaju prisutni i nakon obustavljanja samog prevoza”, pojašnjava Egrlić.
On pominje i povećanje cijena rada, odnosno povećanja plata u svim sektorima, pa tako i u sektoru prevoza, kao i to da su prevoznici suočeni sa nedostatkom kvalitetne radne snage, odnosno kvalitetnih vozača, koji je uzrokovan odlaskom velikog broja vozača na rad u EU.
Usljed toga, prema riječima predsjednika Spoljnotrgovinske komore, došlo je i do nedostatka vozača na tržištu rada, a samim tim i povećanja primanja vozača, čime su porasli i troškovi obavljanja prevoza.
“Zbog svega navedenog, prevoznici će morati izvršiti povećanje cijena usluga, koje će se kretati u rasponu od 10 do 20 odsto, u zavisnosti od vrste prevoza, odnosno o kom prevozu se radi, na šta utiče veliki broj parametara u strukturi njegovih troškova”, zaključuje Egrlić.
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.