Dobivanje zelenog svjetla za otvaranje pregovora, osim što je dodatni motiv političkim snagama u zemlji da ubrzaju rad na preostalim reformama nužnim za dobivanje pregovaračkog okvira, otvorit će mogućnost da BiH postane konkurentnija u dobivanju sredstava iz pretpristupnih fondova, a krajem 2023. aktivno je bilo više od milijardu i pol eura sredstava, uključujući aktivne bilateralne IPA fondove, kao i sredstva iz portfelja Investicijskog okvira za zapadni Balkan (WBIF), piše Večernji list BiH.
Naime, preduvjet dobivanja većih iznosa je kvaliteta predloženog programa jer se, u skladu s novim IPA okvirom (IPA III 2021. – 2027.), sredstva izdvajaju na temelju relevantnosti politika i zrelosti projekata iz godišnjeg prijedloga projekata zemlje korisnice. Pojednostavljeno, nužno je da projekti imaju visok stupanj pripremljenosti uz postojanje sektorskih cjelodržavnih strategija, jasnih provedbenih aranžmana i drugih elemenata kako bi zemlja u potpunosti iskoristila raspoloživa sredstva. Nadalje, ocjene dostavljenih projekata i izdvajanje sredstava povezani su i s reformskim procesima, što iziskuje visok stupanj koordinacije svih aktera i političku posvećenost reformama. Budući da BiH, a velikim dijelom zahvaljujući iskustvima u bilateralnim programima, kao i suradnji s Hrvatskom, ima iskustva u programima prekogranične suradnje, postoji visoka mogućnost da će lakše, unatoč političkim izazovima, raditi i na privlačenju sredstava iz onih fondova koji su u najvećem stupnju realizacije. A u izvješću Europske komisije iz studenoga prošle godine precizirano je kako, prema EIP-u, Bosna i Hercegovina ima koristi od portfelja od 934 milijuna eura tekućih/aktivnih bilateralnih IPA fondova, mobilizirajući dodatna sredstva u iznosu od 2,595 milijardi eura.
EU pruža potporu putem IPA-e i Instrumenta vanjske politike za jačanje otpornost balkanskih partnera na suočavanje s hibridnim prijetnjama, uključujući cyber i strane informacije manipulacija i uplitanje. Bosna i Hercegovina također ima koristi od ulaganja kroz Investicijski okvir za zapadni Balkan (WBIF). WBIF se pruža Bosni i Hercegovini od 2009. godine s oko 717 milijuna eura bespovratnih sredstava za investicije i tehničku pomoć. Trenutačni portfelj WBIF-a, precizirano je, u studenome 2023. iznosio je 640 milijuna eura bespovratnih sredstava procijenjenih ulaganja na 2 milijarde eura. WBIF, uz ostalo, podržava projekte u željezničkom i cestovnom prometnu, obnovljivim izvorima energije, vodoopskrbi, razvoj privatnog sektora…
S obzirom na vremenski odmak, moguće je da je iznos sredstava u ovom trenutku i veći, a osobito kada govorimo o programima projekata za IPA 2024. BiH u proračunskom razdoblju do 2027. Sudjeluje u tri transnacionalna, tri prekogranična i dva međuregionalna programa teritorijalne suradnje. Sredstva iz navedenih programa moći će se iskoristiti za niz različitih aktivnosti kojima se podiže životni standard, pa tako, primjerice, program “Adrion” ulaže u regionalne inovacijske sustave, kulturnu i prirodnu baštinu, otpornost okoliša, održivi promet i mobilnost, kao i izgradnju kapaciteta. Interreg VI – A IPA Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora pak podržava pametne investicije u istraživanje, razvoj i konkurentno poduzetništvo, zelene investicije u zaštitu okoliša i učinkovito upravljanje rizicima te ulaganje u javno zdravstvo, održivi i inkluzivni turizam i kulturu.
A što BiH čeka u bliskoj budućnosti? Odgovor na to pitanje je složen i uključuje nastavak IPA III financiranja, ali i novi izvor sredstava kroz plan rasta za zapadni Balkan. Instrument će se odnositi na razdoblje od 2024. do 2027. godine i očekuje se da će partnerima EU-a na zapadnom Balkanu osigurati do dvije milijarde eura grantova i četiri milijarde eura kreditnih sredstava.
(Večernji list)
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.