U Ministarstvu unutrašnjih poslova RS nemaju tačan broj poništenih prijava jer, ističu, Zakonom nije propisano posebno vođenje evidencije o broju poništenih prijava prebivališta.
“Činjenica je da se u toku godina kada se održavaju izbori dešava da u određenim općinama dolazi do povećanog broja fiktivnih prijava kojim se nastoji utjecati na biračke spiskove, kao što je bio slučaj prošle godine zbog čega su poništavane prijave prebivališta u općinama Istočni Drvar i Ribnik, a u ranijim godinama pored navedenih općina poništavane su prijave prebivališta i Istočnom Mostaru, Trnovu, Han Pijesku i drugim”, kazali su za Klix.ba iz MUP-a RS.
Dodaju da kontinuirano vrše nadzor i kontrolu zakonitosti prijave prebivališta i boravišta kako bi se spriječile i druge zloupotrebe. Razlozi za pokretanje postupka provjere prebivališta najčešće su obavještenja sudova, tužilaštava, poreske uprave i banaka, a takva pojava je naročito izražena u gradovima kao što su Banja Luka, Bijeljina i Trebinje.
“Ukoliko dođe do saznanja da je u određenom slučaju prijava izvršena suprotno odredbama zakona, odnosno da su prilikom prijave dati netačni i neistiniti podaci, po službenoj dužnosti ili po zahtjevu stranke koja ima pravni interes pokreće se postupak provjere i poništava prijavu. Ukoliko se utvrdi da je osoba dostavila netačne ili neistinite podatke prilikom prijavljivanja prebivališta zakonom je za prekršaj propisana novčana kazna u iznosu od 30 KM do 300 KM. Osobi kojoj se poništi prijava prebivališta ostaje aktivna prijava u ranijem mjestu prebivališta”, ističu iz MUP-a RS.
Zakonom o prebivalištu i boravištu državljana BiH propisano je da se pod prebivalištem smatra općina ili distrikt u kojem se državljanin nastani s namjerom da tamo stalno živi, a prilikom prijavljivanja i odjavljivanja prebivališta državljani su dužni da daju tačne i istinite podatke. Također, u postupku prijavljivanja prebivališta i adrese stanovanja, državljani su dužni da prilože dokaz da imaju valjan osnov za prebivalište na adresi na kojoj se prijavljuju.
Tokom 2016. godine na području Kantona Sarajevo poništena je ukupno 51 prijava prebivališta, dok su u toku prve polovine 2017. godine poništene 33 prijave.
“Najčešći razlozi za poništenje prebivališta su što su podnosioci zahtjeva prilikom prijave prebivališta dali netačne i neistinite podatke te nepoštivanje obaveze odjave prebivališta, kada nakon promjene adrese građani ne ispoštuju zakonsku obavezu prijave novouspostavljenog prebivališta kod nadležnog organa u roku od 15 dana te ostaju prijavljeni na staroj adresi”, kazali su nam iz Ministarstva unutrašnjih poslova KS.
Mjere koje se poduzimaju nakon što se nekome poništi prijava prebivališta u slučaju punoljetnih osoba su poništavanje lične karte i vozačke dozvole te posljedično onemogućavanje podnošenja zahtjeva za izdavanje putne isprave.
“S obzirom da je prijava prebivališta pravni osnov za nadležnost postupanja i drugih organa i institucija u BiH u određenim posebnim postupcima iz njihove nadležnosti, poništenjem prijavljenog prebivališta osobe može biti dovedeno u situaciju da gubi prava vezana za prebivalište, naprimjer zdravstveno osiguranje, prijava na zavod za zapošljavanje i eventualne opštinske i kantonalne povlastice iz oblasti socijalnog osiguranja”, navode iz MUP-a KS.
Postupak prijave prebivališta vodi se isključivo na zahtjev stranke te samim tim, ukoliko se osoba kojoj je poništena prijava prebivališta ne obrati zahtjevom za prijavu prebivališta na novu adresu i u određenom vremenskom periodu ne bude prijavljena nigdje, ostaje u faktičkom stanju odjave prebivališta za nepoznatu adresu.
U periodu od 2016. godine do kraja prve polovine 2017. nije bilo poništenih prijava prebivališta u Bosansko-podrinjskom kantonu, Zeničko-dobojskom kantonu, Kantonu 10 kao ni u Posavskom kantonu, potvrđeno nam je iz nadležnih MUP-ova.
Izvor: https://www.klix.ba/
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.