U organizaciji Udruženja za društvena istraživanja i komunikacije, te Foruma Civilnih mirovnih službi sinoć je u prostorijama Doma Islahijeta Brčko održan okrugli sto na temu „Izazovi memorijalizacije u suočavanju s prošlošću“.
Na panel diskusiji učešće su uzeli Fra Petar Matanović iz Franjevačkog samostana Dubrave, Radmila Žigić, aktivistica Inicijativa mir sa ženskim licem/Fondacija Lara iz Bijeljine, Ćazim Suljević, politolog i Edna Mulić, studentica politologije, međunarodnih odnosa i diplomatije.
Panelisti su imali priliku u diskusiji sa posjetiocima okruglog stola obraditi teme kao što su: „Koja je odgovornost političkih lidera ili državnih ustanova u procesu suočavanja s prošlošću, da li postoje neke zajedničke vizije mladih u konstruktivnom suočavanju s prošlošću za budućnost, te kolika je uloga i vidljivost žena u procesima suočavanja s prošlošću”.
Edvin Kanka Ćudić iz Udruženja za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) otvarajući panel diskusiju rekao je da za iskreno suočavanje sa prošlošću treba postojati politička volja i želja. On je dodao da je Brčko distrikt za održavanje panel diskusije uzet simbolično jer predstavlja BiH u malom.
“Naš apel kao organizacije civilnog društva je da grad Brčko postavi spomen-ploču ubijenim Huseinu Krši i Hajrudinu Muzuroviću na ulazu u brčanski Zanatski centar. Mi smatramo da za to nisu potrebna velika novčana izdvajanja, ali je potrebna politička volja kako bi se to mjesto obilježilo”, rekao je Ćudić i dodao da bi također lijep primjer bio kada bi se podigao spomenik ubijenim ženama u ovome gradu čime bi napravili iskorak naprijed.
Ćudić je dodao da gomilanje velikog broja spomenika ne predstavlja suočavanje sa prošlošću i da izdvajanje pola miliona KM za izgradnju Spomenika civilnim žrtvama iz proteklih ratova u Brčkom također nije suočavanje sa prošlošću posebno ako se ne pitaju oni kojih se to direktno tiče, a to su civilne žrtve rata, te da je poražavajuća činjenica da u tom gradu nema organizacije koja bi se bavila tom tematikom.
“U Brčkom smo predstavili izložbu Kazana i smatramo da to mjesto gdje su stradali oni koji nisu Bošnjaci nije adekvatno obilježeno i smatramo da je grad Sarajevo pokleknuo kao primjer u suočavanju sa prošlošću”, rekao je Ćudić i naveo da se uvijek ima boljih rješenja od onog koje je izabrao grad Sarajevo jer je to bila politička, a ne moralna odluka.
Pojasnio je da je od pet rješenja koja su pristigla u sarajevsku gradsku upravu ni jedno nije predstavljeno javnosti i da su sinoć predstavljena brčanskoj publici.
Učesnica u diskusiji je bila i studentica politologije i dugogodišnja društvena aktivistica Edna Mulić koja je istakla da su mladi konstantno izloženi izazovima i procesima koji se dešavaju u BiH.
“Imamo prilku da u Brčkom pokušamo kroz aktivizam da se bavimo i zastupamo svoje stavove i promjenimo ustaljenu retoriku i usmjerimo je u ono što se dešava u sadašnjem trenutku, bez obzira šta je bilo u prošlosti koju trebamo obilježavati, ali i da se obratimo sadašnjosti i pogledamo u budućnost kako bi mogli bolje doprinijeti boljoj perspektivi mladih u BiH,” istakla je Mulić.
Ona je navela primjer da u Brčko distriktu u obrazovnom sistemu postoji istorija, historija i povijest i bez obzira na to što u ovom gradu žive tri konstitutivna naroda ona je mišljenja da u jednoj državi svi treba da imaju istu istoriju.
“Treba uvesti jedan predmet u osnovne ili srednje škole koji bi sve učenike učio o istoriji ili povijesti naše države koju mi sada učimo od naših bližih predaka. Istoriju kroz činjenice treba da učimo kroz obrazovani sistem, ali za sada nemamo tu priliku,” navela je Mulić i dodala da politički akteri i institucije u BiH nacionalističkom pričom dijele i sputavaju mlade da se suoče sa prošlošću.
Fra Petar Matanović umirovljeni član franjevačke zajednice Bosne Srebrne kaže da se mnogi postavljaju da posjeduju svu istinu ne obraćajući pažnju jedni na druge i težeći da se drže podalje od istih.
“Mislim da je istorija nužnost i ne trebamo je se odreći. Kada ona dobije jedan oblik u ukupnom sjećanju i postane depozit zajednice ili jednog pojedinca jako je važno kako čovjek pristupa prošlosti. Ako je previše idealizira ili stavlja u etnički koncept ona može koristiti pojedincima ali može biti i velika šteta”, rekao je Matanović.
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.