Prema podacima sarajevskog magazina “Stav”, koji tvrdi da je došao u posjed informacija o rezultatu nacionalnog omjera u Popisu stanovništva u BiH iz 2013. godine, u našoj zemlji, poredeći sa popisom iz 1991. godine, Bošnjaka nedostaje oko 6 posto, Srba 20 posto, a Hrvata čak 27 posto.
Prvi put otkako se vrše popisi stanovništva u Bosni i Hercegovini jedna etnička skupina prešla je natpolovičnu većinu. Rezultati potvrđuju potpuno narušenu etničku strukturu Bosne i Hercegovine, znatno smanjenje ukupnog broja stanovnika, poraz ideje bosanstva i gotovo potpuni nestanak Hrvata u Republici Srpskoj i Srba u Federaciji BiH, tvrde u ovom magazine.
Prema podacima do kojih je došao “Stav”, u Bosni i Hercegovini 2013. godine živjelo je 3.559.000 stanovnika, od čega je bilo 50,24 posto Bošnjaka (1.789.000), 30,6 posto Srba (1.089.000), 15,47posto Hrvata (550.000) i 3,69 posto ostalih (131.000). Riječ je o rezultatima po “varijanti jedan”, u vezi s kojom je postignut konsenzus između predstavnika Bošnjaka, Hrvata te Međunarodnog monitoring tima, a koje predstavnici iz Republike Srpske ne žele prihvatiti. Od ukupnog broja popisanih (3.791.662), u ovoj prvoj varijanti oduzeti su nezakonito popisani stanovnici (približno 233.000 osobe) primjenom u svijetu uobičajenih metodoloških postupaka.
Službene rezultate popisa iz 2013. nećemo dobiti ni u ovoj godini. Zakonski okvir koji predviđa da rezultati moraju biti objavljeni do 1. lipnja 2016. godine još nije prekršen, ali je taj krajnji rok bio predviđen za objavu svih rezultata, među kojima su nacionalna pripadnost, jezik i religija bila tek tri od ukupno 45 postavljenih pitanja. Teško je očekivati da će do sredine sljedeće godine biti moguće objaviti sve rezultate, čak ako i kojim čudom bude postignut dogovor.
Za službeno objavljivanje rezultata popisa iz 2013. godine potrebna je suglasnost predstavnika Federacije BiH (Bošnjaka i Hrvata), Republike Srpske (Srba) i Međunarodnog monitoring tima (međunarodne zajednice). Predstavnici Republike Srpske inzistiraju na uspostavljanju i primjeni strožijih pravila obrade podataka, prema kojima će po “varijanti dva” iz ukupnog broja popisanih biti isključeno 367.000 osoba, a po “varijanti tri” 437.000, skoro dvostruko više od onoga na šta su ostali pristali. Zadržavanje na različitim pozicijama, s kojih je približavanje moguće tek ako jedna od strana prihvati varijantu one druge, drži rezultate popisa u pat-poziciji.
Koja god varijanta bila prihvaćena, ukupni postotci među rezultatima o etničkoj pripadnosti neće se znatno mijenjati, ali hoće toliko da Bošnjaci ne budu natpolovična većina. Prema jednoj od varijanti koju predlažu predstavnici iz Republike Srpske, a koja u provjeri rezidentnog boravka popisanih stanovnika podrazumijeva korištenje popisnog pitanja 40, o mjestu rada i školovanja, i kojom se isključuje ukupno 367.000 popisanih, Bošnjaci čine 49,95 posto stanovnika, Srbi 31,1 posto, Hrvati 15,25 posto, a ostali 3,7 posto. Po drugoj varijanti, kojom se isključuje 437.000 osoba, a primjenom dodatnih pravila na već postojeća u drugim dvjema varijantama, Bošnjaci bi činili 49,8 posto stanovnika, Srbi 31,4 posto, Hrvati 15,1 posto, a ostali 3,7 posto. Primijeni li se druga varijanta, ukupan broj stanovnika u Bosni i Hercegovini bio bi približno 3.424.000, a u slučaju da se usvoji najrestriktivnija metoda 3.354.000.
Primjenom ove metode najlošije bi procentualno prošli Hrvati, kojih bi u odnosu na prvu varijantu bilo manje za 43.000, odnosno za skoro 8 posto. Bošnjaka bi bilo manje za 119.000 (6,65 posto), a Srba za 36.000 (3,3 posto). Gledano po entitetima, Hrvata bi u RS bilo manje za 13,3 posto, Bošnjaka za 16,4 posto, a Srba za 3,2 posto. U Federaciji bi Bošnjaka bilo manje za 5,2 posto, Srba za 3,6 posto, a Hrvata za 7,6 posto.
Podsjetimo, prema rezultatima popisa iz 1991. godine u Bosni i Hercegovini bilo je 4.377.033 stanovnika. Bošnjaka je bilo 1.898.963 (43,4 posto), Srba 1.365.093 (31,2 posto), Hrvata 759.906 (17,4 posto), Jugoslavena 242.032 (5,5 posto), a ostalih 111.039 (2,5 posto).Po rezultatima iz “varijante jedan” broj Bošnjaka u odnosu na popis iz 1991. godine smanjen je za 114.000 (6 posto), Srba je manje za petinu – 277.000 (20,3 posto), Hrvata za četvrtinu – 210.000 (27,7 posto), a ostalih za 216.000 (62,3 posto). Bošnjaci su se ovim rezultatima Popisa brojem vratili na sredinu osamdesetih godina prošlog stoljeća, Srbi na sredinu, a Hrvati na početak tridesetih godina 20. stoljeća.
Prema popisu iz 1991. godine, u Brčkom je živjelo 87.627 osoba, približno 3.500 više nego prema rezultatima popisa iz 2013. godine. Predratni popis zabilježio je 38.617 (44,1 posto) Bošnjaka, 18.128 (20,7 posto) Srba, 22.252 (25,4 posto) Hrvata, 5.731 (6,5 posto) Jugoslavena i 2.899 (3,3 posto) ostalih. Rezultati koje još ne priznaju iz Republike Srpske pokazuju da je Bošnjaka 2013. godine bilo približno 36.000 (42%), Srba 29.000 (34%), Hrvata 17.000 (20%) i ostalih 2.000 (2,4%). Podaci svjedoče da nije došlo do izrazitog nacionalnog disbalansa u odnosu na prijeratno razdoblje.
Premda su Srbi i procentualno i u apsolutnim brojevima porasli, pa su od četvrtine stanovništva postali trećina, Brčko ostaje jedna od rijetkih sredina u Bosni i Hercegovini, ako ne i jedina, koje su povratile multietnički karakter, ali i jedna od rijetkih prijeratnih općina s tako visokim postotkom ujednačenosti podataka s onima iz 1991. godine.
Napominjemo da izneseni podaci nisu službeni i iza njih ne stoje ovlaštene agencije, stoga se ne mogu uzimati kao sigurne činjenice, nego su neslužbene informacije, koje su, kako tvrdi magazine “Stav”, “procurile” u javnost.
izvor: www.faktor.ba
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.