Udruženje porodica nestalih, nasilno odvedenih i ubijenih Bošnjaka, Udruga obitelji nestalih, nasilno odvedenih i ubijenih Hrvata, te Udruženje logoraša Brčko distrikta mimohodom i polaganjem cvijeća obilježili su danas 26. godišnjicu od počinjenih zločina nad civilima nesrpske nacionalnosti u Brčkom. Cvijeće su položili u parku ispred hotela Posavina, na ulazu u zgradu Policije, ispred sportske dvorane Partizan, te u krugu brčanske Luke.
Predsjednik Udruženja porodica nestalih, nasilno odvedenih i ubijenih Bošnjaka Brčko distrikta, Ramiz Ahmetović, i ovom prilikom je izrazio nezadovoljstvo slabim učinkom nadležnih institucija po pitanju procesuiranja odgovornih za stradanje civila u Brčkom.
„I ono što su do sada uradili više su poticajne nego sankcione kazne. Prema statistikama iz pravosuđa, za sve zločine u Brčkom do sada je osuđeno devet Srba, jedan Makedonac, pet Bošnjaka i dva Hrvata. Svi ukupno na 58 godina zatvora. Možemo dodati i dvojicu zločinaca koji su u Hagu osuđeni na 50 godina. Sve skupa izlazi oko 115 godina, za sve moguće zločine koji su ovdje počinjeni. Kada sve ovo pogledamo, ovo je više nego poticajne kazne za sve što se desilo“, prokomentirao je Ahmetović.
Ahmetović je prigovorio i zbog sporosti u pronalasku nestalih osoba, te lokalnim vlastima što im, zbog namjere gradnje drvoreda, ne ustupaju prostor za ukop 27 neidentificiranih skeletnih ostataka žrtava rata.
Da se procesuiranje odgovornih presporo odvija stava je i predsjednik Udruge obitelji nestalih, nasilno odvedenih i ubijenih Hrvata Brčko distrikta, Marin Brkić.
„Nevjerojatno je da su u tome periodu vojne i civilne vlasti u Brčkom pustile pojedincima i grupama da rade takve zločine, a Tužilaštvo danas jednostavno razvlači i gleda na svoj način. Ja mislim da će ovo potrajati još desetinama godina i da se neće skoro završiti“, prokomentirao je Brkić.
Predsjednik Udruženja logoraša Brčko distrikta, Džafer Deronjić, ovom prilikom prisjetio se trenutaka iz zarobljeništva u brčanskoj Luci.
„Hoću reći da je sa nama u Luci bio i jedan Srbin koji je ubijen zahvaljujući srpskoj vojsci jer je htio jednog Ribića da prebaci preko granice. Nije mu uspjelo, uhvatili su ga i ubili. Znači, oni nisu mislili ni na svoje ljude kao ni na nas. Mene su 22. maja bili izveli da ubiju zato što pomažem, oni kažu, balijama. Ne znam na koji su način mislili da sam kriv. Spasio me je opet nekakav sa onom kapom. Ja mu se zahvaljujem jer sam i dalje živ“, pričao je Deronjić.
Anđelka Arnautović je u trenutku masakra nad civilima Brčkog ostala bez sina. Lokalnim vlastima danas prigovara što do sada barem nisu našli za shodno da omoguće izgradnju adekvatnog spomen obilježlja za stradale civile.
„Kako ih nije stid!? Oni vjerovatno nisu nikoga izgubili. Ja sam svoga sina pronašla i sahranila. I mi to svake godine obilježavamo. Ali, zar moram uz ono drvo da polažem cvijeće? Svaki put se onesvijestim kada ondje položim cvijeće. Zar ne možemo dobiti prostor da napravimo jedno obilježje?“, rezignirana je Anđelka.
Brčanski dogradonačelnik Anto Domić, prisustvujući obilježavanju godišnjice stradanja civila, rekao je da je inicijativa za gradnju Spomenika civilnim žrtvama rata već odavno stavljena u proceduru.
„U Brčko distriktu su osigurana sredstva za izgradnju spomen obilježja civilnim žrtvama rata, ali zbog neusuglašenosti mjesta, lokacije i drugih tehničkih pitanja već više od tri godine se po tom pitanju ništa ne radi. Čeka se jedinstven stav svih udruženja civilnih žrtava rata. Duboko sam uvjeren da ćemo u narednom vremenu morati naći rješenje da se izgradi spomenik ili više spomenika, kao što je u nekim od zahtjeva navedeno“, kaže Domić.
I dogradonačelnik Domić je također stava da institucije za procesuiranje odgovornih za zločine u BiH rade presporo, te da kako vrijeme prolazi sve su teži dokazni postupci.
On smatra da zločini ne zastarijevaju i da još postoji nada kako će se ubrzo staviti točka i na to krvavo poglavlje povijesti.
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.