U vremenu kada je veličanje velikodržavnih ideologija u ponovnom zamahu, negiranje genocida i ratnih zločina počinjenih nad jednim narodom u Bosni i Hercegovini svakodnevica, te nazivanje jedine legitimne i legalne oružane formacije iz perioda Odbrambeno-oslobodilačkog rata „takozvanom“ uz nemilosrdan progon njenih pripadnika, ne preostaje ništa drugo nego glasno odgovoriti svima koji zastupaju ovakve protuzakonite, i po domaćim i po međunarodnim pravnim standardima, nedopustive stavove.
Svjedoci smo kontinuiranom i taktičkom napadu na dostojanstvo, slobodu i pravdu, izvrtanjem istine i kreiranjem alternativnih, fiktivnih scenarija i sinopsisa, pod dirigencijom zastrašivačkih politika, od strane onih koji svoje neostvarene osvajačke namjere s elementima čišćenja, nisu uspjeli ispuniti u periodu od 1992-1995 godine, pa i poslije, ali koje sada, manipulisanjem pravosudnim institucijama pokušavaju nadoknaditi.
Također, suočeni smo sa glasnom nacionalističkom retorikom čovjeka koji bi trebao nepristrasno da radi u službi zakona a u svrhu zadovoljenja pravde u korist svih građana Bosne i Hercegovine, a koji umjesto toga nemilosrdan progon pripadnika Armije Republike Bosne i Heregovine, koji je u posljednjih nekoliko godina u drastičnom porastu, pravda bijegom od političkog uticaja s navodnim ciljem vraćanja povjerenja stanovnika etiteta RS u najvišu pravosudnu instancu Bosne i Hercegovine.
Pod marionetskom rukom Milana Tegeltije, čije krajeve drži ko zna ko iz nekih drugih političkih ideologija, u posljednje tri godine podignuta je 41 optužnica protiv 126 pripadnika Armije Republike Bosne i Hercegovine, za navodne ratne zločine. U isto vrijeme, broj podignutih optužnica za ratne zločine protiv pripadnika takozvane Vojske republike srpske drastično je smanjen. Gore pomenuti Predsjednik Visokog sudskog tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine se javno hvalio, na način da je za vrijeme njegovog mandata, u posljednje tri godine ukupno podignuto više optužnica protiv pripadnika Armije Republike Bosne i Hercegovine i Hrvatskog vijeća obrane nego protiv pripadnika takozvane Vojske republike srpske u posljednjih 11 godina.
U slučaju podizanja optužnice Tužilaštva Bosne i Hercegovine, za navodne ratne zločine na području Boderišta, protiv sedam pripadnika Armije Republike Bosne i Hercegovine i dva pripadnika Hrvatskog vijeća obrane, nakon pretresnih radnji i saslušanja, potvrđeno je pet optužnica. Nejasno je ostalo koliko ovakvi propusti Tužilaštva Bosne i Hercegovine koštaju građane Bosne i Hercegovine, posebno one koji su ovakvim torturama posredno ili neposredno izloženi. Neminovno je da se na ovaj način sije nepovjerenje prema radu institucija, vladavini prava i pravde, nesigurnost i strah. I to je najviše usmjereno prema pripadnicima časne Armije Republike Bosne i Hercegovine.
U Brčko distriktu Bosne i Hercegovine je od strane Tužilaštva Brčko distrikta Bosne i Hercegovine do sada podignuto i potvrđeno 19 optužnica protiv pripadnika Armije Republike Bosne i Heregovine, za navodne ratne zločine. U istom periodu je protiv pripadnika takozvane Vojske republike srpske podignuto i potvrđeno ukupno 15 optužnica za ratne zločine, što je nevjerovatan disbalans u brojkama uzme li se u obzir nesporna činjenica da je u vremenu Odbrambeno-oslobodilačkog rata u Brčkom pod upravom pripadnika takozvane Vojske republike srpske i srpskih civilnih struktura takozvane opštine Srpsko Brčko, radilo više logora i centara za mučenje i ubijanje nesrpskog stanovništva: Luka, Laser, Westfalia, Policijska stanica, Sportska dvorana „Partizan“, kroz koje je prošlo, najsvirepije ubijano, ponižavano i mučeno približno 3.500 stanovnika nesrpske nacionalnosti. Van zone ratnih dejstava je od strane ove agresorske strukture ubijeno 497 bošnjačkih i hrvatskih civila.
Sramotna je i činjenica da se Tužilaštvo Brčko distrikta Bosne i Hercegovine bavi preispitivanjem predmeta sa klasifikacijskom oznakom „A“, koje je Haški tribunal transferirao vlastima Bosne i Hercegovine i koji, uprkos tome nisu uzeti prioritetno u rad. Tako je „preispitivačkom tehnikom“ Tužilaštvo Brčko distrikta Bosne i Hercegovine u četiri takva predmeta (klasifikacijske oznake „A“) obustavilo istragu protiv pripadnika srpskih vojnih formacija za ratne zločine nad Bošnjacima. Postavlja se pitanje da li je to Tužilaštvo Brčko distrikta Bosne i Hercegovine iznad Haškog tribunala, i na koji način, po čijoj instrukciji i u korist koga su donesene takve odluke.
U vezi sa prethodno navedenim, dva predmeta klasifikacijske oznake „A“ Tužilaštvo Brčko distrikta Bosne i Hercegovine ustupilo je u nadležnost i donošenje odluke Tužilaštvu Bosne i Hercegovine, u nejasnim uslovima i iz ničim opravdanih razloga. Da li je moguće dovesti u vezu ovakvu odluku sa činjenicom da se u jednom od tih predmeta spominje ime Petra Kaurinovića, brata Predsjednika Apelacionog suda Brčko distrikta Bosne i Hercegovine? Pod čijom palicom je dirigirana ovakva odluka i kakvo obrazloženje stoji iza nje?
Više je nego očita namjera da se postigne balans u brojkama optuženih i osuđenih pripadnika agresorskih vojnih formacija sa brojem optuženih pripadnika formacija odbrane, koji su u vremenu agresije bili u ulozi žrtve, koja se, na veliku žalost agresora uspjela oduprijeti i opstati, te zaštititi narod i civilno stanovništvo izbjeglo na slobodne dijelove teritorije. Ide se toliko daleko da se ne samo izjednačava broj optuženih i osuđenih, nego i broj godina izrečenih sankcija izdržavanja kazne zatvora.
Ovakva i slične prakse ostat će u službi nepravde sve dok se ne podmire određeni računi zaostali iz generacijski njegovanih ideologija, dok se ne iscrpe sva moguća sredstva i ne zloupotrijebe svi mogući državni instrumenti prava u svrhu pranja krvavih mrlja historije, prepravke historijskih činjenica i na koncu izjednačavanja žrtve sa agresorom, ili možda dok se ne stvore prilike za novi pokušaj ostvarenja sna o „velikoj zajedničkoj državi“.
Na kraju, još uvijek se nadamo da će nadležne institucije, a prije svega Tužilaštvo Bosne i Hercegovine i Tužilaštvo Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, napokon, dvadeset pet godina poslije okončanja ratnih dejstava, eliminacijom i sankcionisanjem nevjerodostojnih, serijskih i profesionalnih svjedoka koji, očito je služe za podmirivanje dugova u brojkama, te stavljanjem pod prioritetno rješavanje predmeta sa klasifikacijskom oznakom „A“, vratiti u procese za ratne zločine vladavinu prava i zakona, koja je neophodna da bi se napokon iznijela istina, ko je stvarna žrtva a ko agresor i nosilac velikodržavnih ideologija temeljenih na nestanku drugih naroda.
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.