Robert Vilijam Farand, prvi supervizor za Brčko preminuo je krajem prošlog mjeseca u 88. godini života u svom domu u državi Virdžinija SAD, nakon duže borbe sa parkinsonovom bolešću.
Ovog američkog dipomatu brčaci pamte kao prvog zamjenika Visokog predstavnika u BiH, odnosno supervizora za Brčko. Na područje Brčkog, sadašnjeg Distrikta, stigao je 1997. godine i na toj poziciji ostao četiri godine, do 2000. godine.
„Sigurno da je to bio najteži i najosjetljivi period u stvaranju pretpostavki za gradnju mira i tolerancije, odnosno daljeg suživota naroda koji je tek izašao iz rata. Stoga sa sigurnošću mogu reći da je Farand kao supervizor podnio najveći ‘teret’ u pronalaženju puteva spajanja ljudi koji su tek izašli iz ratnog sukoba. Stalno je razgovarao sa predstavnicima tadašnje vlasti iz sva tri naroda sa područja opštine Brčko u želji da, po njegovom mišljenju i datim ovlaštenjima, provede ideju administracije SAD-a, odnosno da na ovih jedan posto BiH teritorije potvrdi da je suživot moguć. U tom smislu u punom obimu je koristio prije svega lokalne medije šaljući vrlo često poruke, odnosno prezentirajući svoje odluke i donesene ‘naloge’, kaže novinar Admir Kadrić.
Farand je svojim nalogom, uz predhodno obavljene brojne razgovore sa predstavnicima tadašnjeg političkog, ali i upšte društvenog života iz sva tri naroda s područja Brčkog, imenovao čelnike izvršne i zakonodavne vlasti, odnosno ovdašnje Vlade i takozvane ‘prelazne’ Skupštine.
„Vrlo često sam se susretao sa gospodinom Farandom ne samo na press konferencijama već i sasvim nezvanično. Sjećam se da sam ga jednom pitao koji su mu kriteriji kod donošenja Naloga odnosno naredbi za regulisanje gotovo svih sfera života u ovom području, počev’ od obnove porušenog, povratka protjeranih u svoje prijeratne domove pa do političko-ekonomskog jačanja Brčkog. Odgovorio je: ‘Prvi princip je „Step by step“, odnosno korak po korak, što će reći postupno i polako. Drugi princip kojeg sam se držao kod pisanja odluka je da one budu sačinjene tako da svakako, od strana, odnosno odnosno političari i građani sve tri nacije, u njoj vidi nešto što joj odgovara i pokazuje da se pomjeramo naprijed, ali istovremeno da sadrži i po s čim se ne bi baš složili. Sve sam to činio imajući u vidu interese svih običnih ljudi na ovom području, a nije bilo nimalo lako’, rekao mi je Farand“, prisjeća se Kadrić.
Da je bilo upravo tako: „nimalo lako“ ilustruje i bezbroj puta ponovljena Farandova krilatica, kad je riječ o povratku izbjeglih u svoje domove u kojima su živjeli ljudi koji su u Brčko stigli tokom rata.
„Uvijek je i nama novinarima, a naročito u istupima na pres konferencijama ponavljao da će se brčaci vratiti u svoje kuće, a da istovremeno niko neće biti na ulici, odnosno da se mora naći rješenje i za one koji su trenutno u njihovim domovima. Iskreno mislim, da je uz pomoć predstavnika vlasti iz sva tri naroda u tome i uspio. Za kraj ovog prisjećanja na ulogu i susrete sa prvim supervizorom za Brčko Robertom Vilijamom Farandom moram kazati da mi još odzvanja odgovor na jedno od posljednjih pitanja koje sam mu postavio. Glasilo je: ‘Kakva je vaša procjena o vremenu u kojem bi se u potpunosti sve trebalo vratiti, uslovno rečeno, u normalne tokove?’. Kratko je odgovorio: ‘Nadam se u periodu od narednih trideset godina’, a bilo je to pred kraj njegovog mandata 2000. godine. Iz ove sadašnje perspektive na svima nama je da procjenimo koliko je Farand bio u pravu“, zaključuje novinar Admir Kadrić.
Nakon dipomatskog penzionisanja, Farand je kao profesor na više prestižnih univerziteta koji su pripremali mlade diplomate SAD za rad po cijelom svijetu, napisao udžbenik Izgradnja i rekonstrukcija mira na Balkanu – iskustvo Brčkog koji je štampan 2011. godine.
Inače, Robert Vilijam Farand prije dolaska u Brčko bio je visoko pozicionirani diplomata SAD u Papui Novoj Gvineji te Solomonskim Otocima.
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.