U sezoni odmora je Njemačka uvela testiranje na aerodromima, željezničkim stanicama i autoputevima kako bi preudprijedila uvoz korone u zemlju. Od utorka važe drukčija pravila, ali se za došljake iz Bosne i Hercegovine i zemalja regiona još dvije sedmice ništa ne mijenja.
Šta se mijenja od utorka?
Dok su povratnici iz takozvanih rizičnih zemalja – među kojima su Bosna i Hercegovina, ostatak Zapadnog Balkana, kao i još preko 130 zemalja ili regiona u svijetu – obavezni da se testiraju na ulasku u zemlju ili provedu 14 dana u karantinu, povratnici iz zemalja koje se ne smatraju rizičnim do sada su mogli da se testiraju dobrovoljno i besplatno.
Od utorka (15. septembar) povratnici iz zemalja koje nisu rizične više se neće testirati kada to požele, već samo ako zbog simptoma postoji sumnja na koronu.
Zašto se ovo pravilo mijenja?
Posljednjih nedjelja njemačke laboratorije rade gotovo na granicama svojih mogućnosti – sedmično se obavlja oko 1,1 milion testova. Kritičari su prebacivali Ministarstvu zdravlja da tako široko testiranje košta mnogo rada i novca, te da je bolje testirati ciljano.
Šta je sa povratnicima iz Bosne i Hercegovine?
Za ljude koji iz BiH dolaze u Njemačku – bez obzira koje državljanstvo imaju – i dalje važi obavezno i besplatno testiranje po ulasku u zemlju.
Do sada je to teklo ovako: kada se doputuje recimo avionom, stane se u red pred mobilnom stanicom za testiranje gdje se uzima bris. Putnik se uputi da instalira posebnu korona-aplikaciju gdje će, obično u roku od 48 sati, dobiti negativni ishod testa. Jedino ako je pozitivan, Zavod za javno zdravlje ga zove telefonom.
Dok čeka na rezultat testa, povratnik je dužan da bude u samoizolaciji u svom smještaju. Ko se ne testira na ulasku – recimo jer je došao automobilom i nije zastao na nekoj od stanica za testiranje na autoputu – može to da učini besplatno i u narednih deset dana u nekoj od laboratorija ili kod svog ljekara opšte prakse (u međuvremenu ne smije da napušta kuću).
U suprotnom, mora da provede punih 14 dana u karantinu. To važi čak i onda kada putnik na ulasku ne dobije nikakav papir ili obavještenje. Kazne za nepoštovanje karantina su drakonske u pojedinim pokrajinama.
Kako će biti od 1. oktobra?
Za sada još nije potvrđeno, ali sva je prilika da će od početka oktobra biti ukinuto testiranje povratnika iz rizičnih zemalja na ulasku u zemlju. Tada će oni morati da budu u kućnoj samoizolaciji ili punih 14 dana, ili najmanje pet dana nakon čega bi se testirali u sopstvenoj režiji i, kada stigne negativni nalaz, bili oslobođeni karantina.
Ko uopšte smije iz BiH u Njemačku?
Ulazak iz rizičnih zemalja dozvoljen je i dalje samo njemačkim državljanima i strancima koji žive i rade u Njemačkoj. Osim toga, ljudima koji dolaze poslom poput kamiondžija ili sezonskih radnika, onima koji moraju na sud, imaju zakazano liječenje, ili idu u posjetu bračnom partneru. Turističke posjete su zabranjene.
Da li se Njemačkoj isplatilo masovno testiranje putnika?
Na to je teško odgovoriti. Sa jedne strane, ima pokrajina gdje je posljednjih nedjelja oko trećina ukupnih registrovanih slučajeva korone zapravo kod povratnika u zemlju – oni možda ne bi bili otkriveni bez masovnog testiranja. Po udjelu prednjače došljaci sa Kosova, zatim Turska, a onda daleko iza njih slijede Hrvatska i Srbija.
Sa druge strane, nakon miliona testova na ulasku u zemlju, virus je potvrđen kod jednog procenta testiranih. Institut „Robert Koh“ ne želi da ocjenjuje da li je to uspjeh ili nije. Kritičari vjeruju da to može bolje uz manje trošenje resursa – ako se testira ciljano.
K tome je u Bavarskoj, gdje većina ljudi ulazi drumskim putem, došlo do pravog haosa. Loše organizovane stanice za testiranje u kojima bez digitalnih datoteka rade volonteri, a ne stručnjaci, dovele su do toga da desetine hiljada proba uzetih od putnika nije moglo da se obradi na vrijeme. Među njima je bilo preko hiljadu pozitivnih na koronu koji su zatim prekasno obavješteni.
Tekst preuzet sa: www.klix.ba
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.