Nakon poskupljenja šećera i ulja, koje se desilo u posljednjih nekoliko mjeseci, građani BiH mogu očekivati i poskupljenje kafe, jer je već došlo do skoka cijena ovog omiljenog crnog napitka na svjetskom tržištu.
Naime, mrazevi koji su zadesili prostor Brazila, najgori u posljednjih dvadesetak godina, doveli su do rasta cijene nepržene kafe, koji se već odrazio na cijene kafe u svjetskim trgovinama, a isto mogu uskoro očekivati i kupci u BiH.
Kako su “Nezavisne” nezvanično saznale od predstavnika iz ove oblasti poslovanja, cijene kafe bi mogle porasti mnogo više od očekivanog, odnosno od mogućeg poskupljenja mogla bi ih zaboljeti glava, umjesto da kafa kao inače pomogne, što će sigurno naići na neodobravanje građana, koji kafu često stavljaju na vrh liste potrepština.
“Kad god idemo u nabavku, kafa je na listi za kupovinu. Pola kilograma brzo se potroši, a ako dođe do poskupljenja stvaro će biti još jedan udar po džepu potrošača”, kaže nam jedna Banjalučanka.
Da je do rasta cijena na stranom tržištu već došlo za “Nezavisne novine” potvrdila je i Nina Bijedić Mujanović, direktorica kompanije “Vispak” iz Visokog, koja kaže da je poznata trenutna situacija kada je u pitanju izuzetno visok rast cijena kafe na tržištu, kao i uzrok rasta istih.
“S obzirom na to da je kafa berzanska roba mi smo naviknuti na kontinuirano variranje cijena ove sirovine i svoje strategije poslovanja usklađujemo s godišnjim procjenama procenta variranja iste. Ono što je u trenutno značajno drugačije jeste ekstremno visok rast cijena, koji je također dinamičan”, navela je Bijedić Mujanovićeva.
Dodala je da je ovakva situacija na tržištu već neko vrijeme prisutna i značajno utiče na poslovanje domaćih firmi.
“Još pratimo dimaniku promjene cijena sirove kafe kako bismo mogli procijeniti prosjek njenog povećanja. Ti podaci će značajno utjecati na donošenje konačne odluke o eventualnoj promjeni cijene našeg proizvoda”, kazala je Bijedić Mujanovićeva.
Dodala je da je u proteklom periodu bio kontinuiran rast cijena sirove kafe te da to zasad nije uticalo na promjene cijena ovog proizvoda u BiH.
“Naša buduća cjenovna strategija će svakoko zavisiti od tržišnih uslova jer je osnova za održivo poslovanje”, zaključila je Bijedić Mujanovićeva.
Bogdan Marjanović, predsjednik Asocijacije samostalnih trgovina regije Banjaluka, kazao je da kafa još nije poskupjela, ali da sve upućuje na to da bi do skoka cijena ovog proizvoda moglo doći.
“Ne zna se još koliko će poskupjeti, ali i ta tiha poskupljenja su poprilično opteretila potrošačku korpu građana”, rekao je Marjanović.
Dodao je da je ranije došlo do poskupljenja ulja, čija je cijena sada već izašla na oko tri KM, te da je šećer nešto blaže poskupio.
“Trenutno se cijene pola kilograma kafe kreću od 6,30 do 6,90 KM u zavisnosti od proizvođača”, kazao je Marjanović, dodajući da iako se kafa ne smatra osnovnom životnom namirnicom, ipak za građane BiH predstavlja jedan od najvažnijih proizvoda.
Gordana Bulić, predsjednica Udruženja potrošača “Klub potrošača” iz Tuzle, navela je da, nažalost, zbog slobodnog formiranja cijena svako može da odredi cijene proizvoda.
“Kafa je nešto što je potrošačima bitno, ali nije osnovna životna namirnica. Nažalost, mi smo već imali veliki rast cijena jestivog suncokretovog ulja, mesa, pa i nekih mliječnih proizvoda”, kazala je Bulićeva.
Dodala je da, kada dođe do rasta cijena ovog kofeinskog napitka, potrošačima savjetuju da gledaju cijenu i da se rađe odlučuju za one koji su makar za pet feninga jeftiniji, jer bi to moglo nakon nekog vremena dovesti do stabilizacije tržišta, te da građani, ako cijene budu previsoke, mogu da kupuju neke zamjene za kafu.
Rast cijena kafe u supermarketima mogao bi dovesti i do skoka cijena ovog napitka i u ugostiteljskim objektima.
“Jedno poskupljenje kafe je došlo odmah poslije pandemije virusa korona, zbog većih troškova poslovanja. Sigurno je da će cijena kafe na tržištu dovesti do njenog poskupljenja i u ugostiteljskim objektima”, kazao je za “Nezavisne” Goran Kurtinović, član Upravnog odbora “Horece”.
Dodao je da se trenutno cijene kafa u ugostiteljskim objektima kreću od 1,5 do čak tri KM.
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.