Po riječima predsjednika Svjetske banke Davida Malpassa, svijet se suočava s “ljudskom katastrofom” zbog krize s hranom, koja je proizišla iz ruske invazije na Ukrajinu.
U intervjuu za BBC, Malpass, koji vodi instituciju zaduženu za globalno ublažavanje siromaštva, upozorio je da bi rekordni porast cijena hrane mogao “gurnuti” stotine miliona ljudi u siromaštvo i slabiju prehranu, ako se kriza nastavi.
– To je ljudska katastrofa, što znači da prehrana pada. Ali onda to postaje i politički izazov za vlade koje ne mogu učiniti ništa povodom toga, nisu je uzrokovale, a vide kako cijene rastu – rekao je Malpass na marginama sastanka MMF-a i Svjetske banke u Washingtonu.
Svjetska banka je izračunala da bi moglo doći do ogromnog povećanja cijena hrane od 37 posto, što je posebno veliko povećanje za siromašne, koji će “manje jesti i imati manje novca za bilo što drugo, kao što je školovanje. A to znači da to je stvarno nepravedna vrsta krize. Najviše pogađa najsiromašnije. To je vrijedilo i za Covid”.
Malpass je naveo da je u svijetu dovoljno hrane da se nahrane svi, a i globalne zalihe su velike prema historijskim standardima, ali morat će postojati proces dijeljenja ili prodaje kako bi hrana dospjela tamo gdje je potrebna.
Također je nastojao odvratiti zemlje od subvencioniranja proizvodnje ili ograničavanja cijena.
Umjesto toga, Malpass je rekao da fokus treba biti na povećanju zaliha gnojiva i hrane u cijelom svijetu, uz ciljanu pomoć za najsiromašnije.
Šef Svjetske banke također je upozorio na pojavu “krize unutar krize” koja proizlazi iz nesposobnosti zemalja u razvoju da servisiraju svoje velike dugove izazvane pandemijom, uslljed porasta cijena hrane i energije.
– Moramo biti zabrinuti zbog dužničke krize, a najbolja stvar koju možemo učiniti je rano početi djelovati na pronalaženju načina za smanjenje tereta duga za zemlje koje imaju neodrživ dug, jer što duže odgađate, to je gore – dodao je Malpass.
Izvor: Fena
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.