Parkinsonova bolest jest bolest s poremećajima pokreta, nazvana po liječniku iz Londona Jamesu Parkinsonu, koji je godine 1817. prvi opisao simptome bolesti. Poremećaji pokreta nastaju zbog smanjenja lučenja dopamina (tzv. horrnon sreće), i to u dijelu mozga koji ima važnu ulogu u kontroli voljnih pokreta (bazalni gangliji). U bazalnim ganglijima prisutan je manjak broja stanica koje proizvode dopamin. Nažalost, uzrok propadanja tih stanica nije još poznat. Kao posljedica kemijskog deficita u dijelu mozga koji nadzire voljne pokrete javljaju se nevoljni pokreti. Katkad je prisutan tzv. višak pokreta poput tremora (drhtanja) koji se ne može kontrolirati, a ponekad ‘nedostatak pokreta’, odnosno otežano započinjanje pokreta i opća ukočenost. Bolest se obično polagano razvija pa može proći i nekoliko mjeseci, čak i godina prije nego bolesnik ustanovi da ima tegoba.
Jedan od prvih simptoma često je lagana trešnja ruku ili prstiju, koja se polagano razvije u nevoljno ritmično podrhtavanje. Istodobno, izvođenje kompliciranijeg pokreta postaje otežano uz ograničenja pokreta, a mišići su ukočeniji uz nespretne, rigidne pokrete. Tri su glavna simptoma Parkinsonove bolesti: tremor (drhtanje), rigor (ukočenost mišića ruku, nogu i vrata) i usporenje pokreta. No, ne moraju istodobno biti prisutna sva tri simptoma niti se oni javljaju s jednakim intenzitetom. Važno je zapamtiti da drhtanje može biti različitog podrijetla te da nemaju svi bolesnici s drhtanjem Parkinsonovu bolest. Često je prisutna depresija, smetnje sna, mokrenja i stolice.
Čudotvorni bob
Ova je mahunarka jedan od najboljih prirodnih biljnih izvora supstancije poznate pod nazivom L-dopa, prirodne preteče dopamina u mozgu. Ako vam mozak stvara manje dopamina, uzimanje L-dope vam doista može pomoći. L-dopa predstavlja standardnu terapiju za Parkinsonovu bolest. Još su zanimljivija posljednja otkrića koja pokazuju kako mladice boba sadrže deset puta više L-dope od ne proklijalog zrna. Ako želite bob dodati svojoj redovitoj ishrani, o tome svakako izvijestite svog liječnika i pojasnite mu razloge zašto to činite. Naime, u većini slučajeva Parkinsonova bolest se u početku razvija sporo i u blagom obliku, tako da liječnici obično ne propisuju L-dopu sve dok bolest ne uhvati maha. Čini se da bi konzumiranje većih količina boba upravo u tim ranim fazama moglo biti uistinu korisno. Međutim, ako već pijete L-dopu u lijekovima, nemojte jesti bob bez konzultacija s liječnikom.
Spomenimo i da za dobivanje fizioloških značajne količine L-dope iz boba, trebate pojesti oko 400 grama boba ili 60 grama njegovih izdanaka.
Pored L-dope, bob (i ostale mahunarke) sadrži kolin i lecitin, a neka istraživanja sugeriraju da i ovi sastojci mogu proizvesti pozitivne učinke u sprječavanju pojave Parkinsonove bolesti ili utjecati na ublažavanje nekih njezinih simptoma. Bogat je i biljnim vlaknima, koja preventivno djeluju protiv zatvora, uobičajenog pratitelja ove bolesti.
Narodna medicina
Bolesne udove više puta kupamo i razgibavamo. Čuvajmo se duševnih stresova, jakih uzbuđenja, velikih fizičkih napora i nesreća, jer sve to može uzrokovati pogoršanje bolesti. Ljekovitim biljem tegobe također možemo olakšati.
Čaj koji dokazano štiti
Samo jedna šalica crnog čaja na dan može smanjiti rizik obolijevanja od Parkinsonove bolesti za čak 71%, tvrde istraživači koji su proučili više od 63 000
Kineza i Kineskinja. Oni koji su pili najmanje 23 šalice crnog čaja na mjesec imali su 71% manju vjerojatnost da razviju neurološke probleme. U istraživanju koje je objavljeno u časopisu ‘American Journal of Epidemiology’ neobično je što se analiziraju učinci na zdravlje crnog čaja, koji uglavnom piju Britanci, a ne zelenog čaja, koji većinom piju Kinezi.
Što uzrokuje pozitivni učinak čaja nije poznato. Dr. Ann Walker, članica britanske savjetodavne komisije za industrijsku proizvodnju čaja, ističe kako je za zaštitni učinak vjerojatno zaslužna antioksidantna aktivnost. Čak i jedna šalica crnog čaja na dan može pomoći u smanjivanju rizika za Parkinsonovu bolest.
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.